Kōrero: Waikato iwi

Whārangi 6. Te Riri ki Waikato

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Te raupatu whenua

Ko te mate nui i pā ki ngā iwi o Waikato, ko te raupatu i ō rātou whenua i ngā pakanga o te tekau tau atu i 1860. I hiahia te kāwanatanga ki ngā whenua mōmona o Waikato hei whakanoho i ngā tāngata whai. Heoi, kāore te Kīngitanga i whakaae kia uru mai te Pākehā ki ōna rohe.

Nō te 12 o Hūrae 1863 ka whakawhiti ngā hōia Pākehā i te kōawa o Mangatāwhiri. Ka whakatakotongia e Tāwhiao ko te kōawa o Mangatāwhiri hei aukati i waenga i ngā whenua o te Kīngitanga me ō te Karauna. Koia ko ‘Te Pou-o-Mangatāwhiri’. Ko te kupu whakatūpato a Tāwhiao, ki te takahia te aukati e ngā hōia Pākehā, he pakanga kei te haere.

Hauwarea ngā kupu a Tāwhiao, ka urutomo ngā hōia a te kāwanatanga ki te rohe o Waikato, ka mura te riri ki ngā pā o Koheroa, o Rangiriri, o Rangiaowhia, tae rawa ki te pakanga whakamutunga i Ōrākau, he pā kei waho ake o Kihikihi. Nō te hingatanga i reira, ka rere ngā mōrehu ki Te Rohe Pōtae, ka raupatuhia ngā whenua o Waikato e te kāwanatanga.

Ōrākau

Nō te pakanga ki Ōrākau (31 o Maehe–2 o Āperira 1864) ka puta tēnei kōrero rongonui:

Ka whawhai tonu mātou, ake, ake!

E ai ki te kōrero, nā Rewi Maniapoto, rangatira o Ngāti Maniapoto te kupu nei i whakapuaki, heoi, arā anō ngā whakamārama a ētahi atu. I te tau 1888, i te whare paremata, ka kōrero a Hitiri Te Paerata o Ngāti Te Kohera, tētahi o ngā toa Māori i reira i te pakanga ki Ōrākau. Ko ana kōrero kua oti kē te hopu, te whakaputa.

Ka tae mai te kōrero a te Tianara kia tukua e mātou ā mātou pū ki raro. Kātahi ka matika taku tuahine a Ahumai - e noho ana i waenganui i ngā wāhine, ka kī ‘Ki te mate ngā tāne me ngā tungāne, he aha te take ki te ora tonu mātou ngā wāhine? Tukuna mātou kia mate me ngā tāne.’ Nā tō rātou rongo i te ngākau tapatahi a ngā wāhine, ka whakahoki a Hapurona, a Rewi, a tōku matua, ‘Ake, ake, ake.’ 1

Ka maranga anō i te rau tau 1900

Ka ara ake anō te iwi o Waikato me te Kīngitanga i te waihangatanga o te marae o Tūrangawaewae i ngā tekau tau o 1920 me 1930. Nō konei ka whai kaha anō te iwi ki te rapu paremata mō ngā whenua i raupatutia; nō te wāhanga tuarua o te rau tau 1800 ka tīmata ngā tono paremata. Nā Te Ātairangikaahu rāua ko tana tungāne ā Tā Te Kotahi Mahuta te kerēme raupatu o Waikato i whakatutuki i te tau 1995. Ka whiwhi te iwi ki tētahi paremata me tētahi whakapāha mō ngā whenua i raupatutia e te Karauna i te tekau tau atu i 1860.

He mea nui te whakataunga o ngā kerēme a Waikato, i te mea ka whai rawa rātou. Kei te ora tonu ngā whakahaere o te Kīngitanga, ā, kua tāpaea te maha noa atu o ngā take pēnei i Te Kāreti o Waikato (Waikato Endowed College) me Te Raukura Hauora o Tainui.

He iwi kaha, he iwi kakama a Waikato. E kā tonu ana ōna ahi i ōna marae maha puta noa i tōna rohe. Kei te tiakina ngā hua o te iwi e ētahi kaipakihi, poari kaitiaki hoki.

Kupu tāpiri
  1. Hiriti Te Paerata, Description of the battle of Orakau. Christchurch: Kiwi, 1999, pp. 8–9. › Back
Me pēnei te tohu i te whārangi:

Te Ahukaramū Charles Royal, 'Waikato iwi - Te Riri ki Waikato', Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, http://www.TeAra.govt.nz/mi/waikato-iwi/page-6 (accessed 29 March 2024)

He kōrero nā Te Ahukaramū Charles Royal, i tāngia i te 8 Feb 2005, updated 1 Mar 2017