Kōrero: Te Arawa

I te taenga mai o Te Arawa ki Aotearoa, ka tahuri ētahi o ngā tāngata ki te torotoro ki tuawhenua. Ā tōna wā ka puta ētahi iwi ka noho ki te rohe waiariki o Te Ika-a-Māui. Ahakoa ngā tautohetohe tētahi ki tētahi, i te nuinga o te wā nā ngā taumau te riri ā-iwi i whakatau. Ko te taumau rongonui rawa atu ko tērā i waenganui i a Hinemoa rāua ko Tūtānekai. Hei ngā pō ka tangi te pūtōrino a Tūtānekai ki tana ipo i te motu o Mokoia.

He kōrero nā Paul Tapsell
Te āhua nui: Te whakamaumaharatanga ki a Te Arawa kei Maketū

He korero whakarapopoto

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Te whenua me ngā iwi

Noho ai ngā iwi o Te Arawa ki ngā tahatika o ngā roto i te takiwā o Rotorua. Ko ētahi o ēnei iwi o Te Arawa ko Ngāti Pikiao, ko Tūhourangi, ko Ngāti Whakaue, ko Ngāti Rangiwewehi, ko Ngāti Rangitihi, ko Waitaha, ko Tapuika.

Te haerenga o Tamatekapua

E ai ki tētahi o ngā kōrero tuku iho a Te Arawa, he waka hourua te waka i wehe ai a Tamatekapua me tōna whānau i Hawaiki. I te moana nui, i te whakahekenga ki te korokoro o te Parata, nā tētahi momo mangō te waka i whakaora. Whāia, ka tapaina te waka – me te iwi – ki te momo mangō rā, ko Te Arawa.

Ka nōhia te whenua

Nō te taenga ki Aotearoa, ka torotoro a Tamatekapua mā ki te takutai o Te Ika-a-Māui, ka tau ki Maketū i te taha uru o te Moana-a-Toi. Ka hīkoi ētahi pērā i a Īhenga ki uta, ka noho ki te taha o ngā roto, ngā waiariki, ngā ngāwhā.

He tipuna whakahirahira a Rangitihi. Tokowaru āna tamariki, kīia ai ko Ngā Pūmanawa e Waru.

Ngā rīriri

Nāwai ā, ka puta ngā rīriri i waenganui i ngā iwi o Te Arawa, i a Ngāti Pikiao, i a Tūhourangi, i a Ngāti Whakaue. He wā ka tau te puehu nā ngā moenga taumau. Ka whakaekea ana te rohe e iwi kē, ka whakakotahi ngā iwi o Te Arawa ki te pana.

I te tau 1823 ka whakaekea te rohe e te taua mau pū o Hongi Hika o Ngāpuhi ki te kōkiri i ngā iwi o Te Arawa. I te rongotanga, ka rere a Te Arawa ki te moutere o Mokoia i Rotorua. He rākau Māori anake ki te ringa o te hau kāinga. Waihoki, nui te parekuratia, tini ngā mauhere.

I te tekau tau atu i 1860, ka whawhai a Te Arawa ki te taha o te kāwanatanga i ngā rīriri ki ngā iwi o Waikato me Te Tai Rāwhiti, tae atu ki a Te Kooti. Hāunga tērā, nō muri i ngā pakanga ka murua tonutia ngā whenua o Te Arawa.

Ngā mahi wae tāpoi me ngā puia

Hei te rau tau atu i 1900, he tini te wae tāpoi i haere mai kia kite i ngā mīharotanga i te rohe o Te Arawa – ngā waiariki, ngā puia, ngā ngāwhā, arā atu. Ka tū ngā tāngata whenua hei kaiārahi wae tāpoi, ka rīhitia e Ngāti Whakaue he whenua ki te kāwanatanga hei whakatū i te tāone o Rotorua. Nō te tau 1886 ka hū a Tarawera, ka toremi ngā tūāpapa o Ō-tū-kapua-rangi rāua ko Te Tarata, ki Rotomahana. I mua tata o te hū, ka kite te kaiārahi rā a Te Paea (ko Sophie Hinerangi tētahi anō ingoa) i tētahi waka mariko e tere ana i ngā wai o Tarawera – he tohu ki te mate.

Ngā heke

Whai muri i Te Pakanga Tuarua o te Ao, tini a Te Arawa ka hūnuku ki ngā tāone ki te whai mahi. Tatū ki te tau 2013, e 51,000 ngā uri whakaheke. Tata ki te 10,000 e noho ana ki Tāmaki-makaurau.

Whakatau kerēme

Nō te tau 2006 ka whakataungia ngā kerēme a Te Arawa ki mua i te aroaro o Te Rōpū Whakamana i te Tiriti o Waitangi; tāpiri atu ko te whakapāha a te Karauna me tana whakaae ki te mana o Te Arawa kei runga i ngā roto.

Me pēnei te tohu i te whārangi:

Paul Tapsell, 'Te Arawa', Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, http://www.TeAra.govt.nz/mi/te-arawa (accessed 19 March 2024)

He kōrero nā Paul Tapsell, i tāngia i te 8 o Pēpuere 2005, updated 1 o Māehe 2017