Kōrero: Ngā iwi o Te Tau Ihu

Kīia ai te pito whakateraki rawa o Te Wai Pounamu ko Te Tau Ihu o te Waka-a-Māui. He maha ngā tūmomo iwi kua heke ki ēnei whenua mōmona: arā, te iwi heketoro o te ao kōhatu; ngā uri o te kaiwhakatere, a Kupe; tae atu ki te iwi kaha ake mō ngā tau 200, ki a Ngāti Tūmatakōkiri. I ēnei rā e waru ngā iwi o te tangata whenua o te takiwā.

He kōrero nā Hilary Mitchell and John Mitchell
Te āhua nui: Te Kaporeihana o Wakatū

He korero whakarapopoto

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Ngā iwi

E waru ngā iwi o Te Tau Ihu o te Waka-a-Māui, ko Ngāti Kuia, ko Rangitāne, ko Ngāti Apa ki te Rā Tō (nō runga i a Kurahaupō); ko Ngāti Koata, Ngāti Rārua, ko Ngāti Toa (nō runga i a Tainui) ko Ngāti Tama, ko Te Āti Awa (mai i Taranaki).

Ngā kōrero tōmua

I roto i ngā rau tau kua nohia Te Tau Ihu e ngā iwi maha. Ka nui ngā rawa o te rohe pērā i te pakohe hei hanga rākau whawhai, taputapu hoki. Hāngai pū ai ngā kōrero mō te taniwha kaitangata a Kaiwhakaruaki ki te tiaki i ēnei taonga.

Whakapapa ai te iwi o Waitaha ki te tipuna a Rākaihautū, nāna ngā maunga o Te Wai Pounamu i whakairo me tōna rākau tipua. He iwi ahu whenua a Waitaha, e mōmona tonu ana ngā whenua i ā rātou hekenga werawera. Nō muri mai ka tae a Ngāti Māmoe, he rongo i ngā kōrero mō te reka o ngā tuna me ngā huahua o Te Tau Ihu. Waihoki, ka panā a Waitaha; ka matika ko Ngāti Māmoe.

He maha ngā wāhi o te rohe he mea taunaha e Kupe, pērā i Te Taero-a-Kereopa kei te whanga o Whakatū. Nā Kereopa te tamāhine a Kupe i kāhaki; ka whāia e Kupe. Ka tae ki Te Taero-a-Kereopa, ka aukatia te ara o Kupe e ngā kōhatu nunui.

Ka tau nga tīpuna taketake o Ngāti Kuia ki te rohe o Whakatū mai i Hawaiki mā runga i te waka a Kurahaupō. Nō ngā rau tau o 1500, o 1600, ka whakaeke a Ngāti Tūmatakōkiri me ētahi atu iwi o Te Ika-a-Māui ki te rohe.

Ngā tūtakitanga ki te Pākehā

Nō te tau 1642 te tūtakitanga tuatahitanga a te Māori ki te Pākehā, i te ūnga o Abel Tasman mai Hōrano ki Te Taitapu (Golden Bay). Heoi, tokowhā ngā kaumoana ka patua e Ngāti Tūmatakōkiri. Nō te tekau tau atu i 1770 ka tau a Kāpene Kuki ki te rohe. Nā te mārire o tana noho ki Tōtaranui, ka hipa ngā marama e ono kātahi anō a ia me tōna rahi ka wehe.

I te tekau tau atu i 1820, i arahina e Te Rauparaha ngā iwi o Kāwhia, o Taranaki ki te rohe nei ki te raupatu i ngā whenua. Ka tutuki tēnei kaupapa, ka tīmata ā rātou mahi ahuwhenua, ngā mahi waihanga, tauhokohoko hoki ki ngā kaipatu tohorā.

Te murunga whenua

Mai anō i te tau 1842 ka tīmata te noho a te Pākehā ki te rohe. I te tīmatanga he mārie, he pai te nohonga tahitanga, ka kaha ngā mahi tauhokohoko. Heoi, ka tīmata ngā Pākehā ki ngā hokonga whenua patipati. I te rau tau i muri atu, ka riro tonu ngā whenua o te Māori, ka mate ngā tikanga o tēnā iwi, o tēnā iwi.

Ngā iwi i ēnei rā

I te tau 1977 ka whakatūria te Kaporeihana o Te Wakatū. Ka whakahokia he kohinga whenua ki a rātou. Kua tīmata ngā mahi hao ika, ngā mahi ono rākau me te rahi atu.

He maha tonu ngā mahi hapori e whakahaerehia ana, pērā i te whakapaipai marae me te whakahaere whare hauora.

I te tau 2013, neke atu i te 8,800 ngā uri o ngā iwi i Te Tau Ihu o te Waka a Māui.

Me pēnei te tohu i te whārangi:

Hilary Mitchell and John Mitchell, 'Ngā iwi o Te Tau Ihu', Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, http://www.TeAra.govt.nz/mi/nga-iwi-o-te-tau-ihu (accessed 24 April 2024)

He kōrero nā Hilary Mitchell and John Mitchell, i tāngia i te 8 o Pēpuere 2005, updated 1 o Māehe 2017