Ko Ngāti Kuia rātou ko Rangitāne o Wairau, ko Ngāti Apa ki te Rā Tō ngā iwi o Te Tau Ihu i heke mai i te waka a Kurahaupō. Nā rātou i homai ēnei kōrero.
What's your story?
Ngāti Kuia
I nōhia tuatahitia e Ngāti Kuia te rohe o Te Hoiere, kātahi ka hōrapa ki ngā kokoru o Te Wairau, Whakatū me ōna rohe, ki Taitapu i te tai Poutini, tae rawa atu ki ngā roto o Wairau i te tonga. He tirohanga tēnei mai i Parorangi ki Te Hoiere i te uru. Koinei te wāhi ikeike rawa ki Te Hoiere, ka mutu, he wāhi nui ki te iwi.
Ko Parorangi te maunga, ko Te Hoiere te waka, ko Raukawakawa te moana, ko Matua Hautere te tangata, ko Kaikaiawaro te taniwha, ko Ngāti Kuia te iwi.
Ko Parorangi te maunga, ko Te Hoiere te waka, ko Raukawakawa te moana, ko Matua Hautere te tangata, ko Kaikaiawaro te taniwha, ko Ngāti Kuia te iwi.
Parorangi is the mountain, Te Hoiere is the canoe, Raukawakawa is the sea, Matua Hautere is the person, Kaikaiawaro is the taniwha, Ngāti Kuia is the tribe.
Rangitāne o Wairau
Ko Te Wairau te kāinga o Rangitāne o Wairau. Ko tēnei tirohanga ki te tonga, ki ngā repo o Wairau me Vernon, tae rawa atu ki te Parinui o Whiti. He mahinga kai nui ngā repo nei i ōna rā, ā, he maha ngā pā. Nā ngā tīpuna tōmua o Rangitāne o Wairau ētahi awarua i keri. Ko te kōrero a Rangitāne o Wairau, koinei tō rātou ‘Vatican’. Kei te pūaha o te awa ētahi keringa mātai whaipara tangata o te ‘iwi whai moa’; i tangohia ētahi taonga i konei, kei te puritia ki te Whare Taonga o Waitaha.
Ngāti Apa ki te Rā Tō
I tā rātou heke ki te tonga i te rau tau atu i 1700, ko te rohe o Te Wairau te wāhi tuatahi nōhia ai e Ngāti Apa. I ngā tau tōmua o te rau tau atu i 1800, ka tukia e rātou a Ngāti Tūmatakōkiri, ka riro mai a Te Taitapu me te taha uru o te whanga o Waimea. Ko Waitangi te pokapū o te iwi. Kei te tai hauāuru tēnei kokoru, tipuria ai e te rātā.