Dictionary of New Zealand Bography logo

Kōrero: Hato, Ana Matawhāura

Whārangi 1: Haurongo

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Hato, Ana Matawhāura

1907–1953

Nō Ngāti Whakaue, nō Tūhourangi; he kaiwaiata

I tuhia tēnei haurongo e Joe Malcolm, ā, i tāngia tuatahitia ki Ngā Tāngata Taumata Rau i te 1998. He mea whakamāori nā Ngā Tangata Taumata Rau.

I whānau a Ana Matawhāura Hato i Ngāpuna, i Rotorua, i te 30 o Tīhema o te tau 1907. Ko ia tētehi o ngā tamariki tokotoru a Hato Mae Ngāmahirau o Ngāti Whakaue, rāua ko tana wahine, ko Riripeti te Opehōia Eparaima o Tūhourangi. Ko te īngoa kārangaranga o ōna whanaunga tata mōna ko Whāura. I tupu ake ia i te takiwā tūruhi i Te Whakarewarewa, i te wāhi i whakangungua ia ki te reo, ki ngā tikanga Māori, tikanga puri me ngā tikanga hoki a iwi kē. He kōhine kaha ia ki te kauhoe, ruku hoki i ngā kapa e makaia mai ana e ngā tūruhi ki roto i te awa o Te Puarenga. He wahine i ngākautia e ia te hākinakina, tū ana ia mō te tīma hōkī o Rotorua, ā, ka riro nei i tōna tīma te kapu ā-porowini o Ākarana (Auckland Provincial Cup) i te tau 1925. He wahine kaikaha anō hoki ia ki te purei pāhiketepōro, purei whutupaoro hoki.

Nā tana mahi toiere i ngā waiata Māori i te aroaro tonu o ngā minenga ā-iwi me ngā tūruhi anō, ina koa i waia ai, i taunga ai hei kaiwaiata rauangi, kōtike hoki. Ahakoa tana kore mōhio ki te pānui i te rangi waiata, tino tau ana te hāngai tika o tana whakatangi waiata. Ka eke ngā tau o Ana ki te tekau mā ono, ka pōwhiritia atu ia e Guide Rangi (arā, e Rangitīaria Dennan) kia whakauru mai ki tana tira kōnohete. Hau ana tōna rongo, ā, whāia haere tonutia ana ia hei kaiwaiata takitahi. Nō te toronga mai o te Tiuka o Ioka (York) rāua ko tana hoa wahine ki Rotorua i te tau 1927, i whai wāhi ai ngā karangatanga iwi puta noa i te motu, ki te whakawhatārangi. I tētehi kōnohete a Ana Hato i roto i te whare nui tawhito i Tūnohopū i Ōhinemutu, e waiata tōrua ana rāua ko tōna whanaunga, ko Deane Waretini. Nā te mea, nā te Kamupene Parlophone o Ahitereiria te kōnohete nei i rekoata, i haere tonu te mahi rekoata i a rāua i Ahitereiria i te tau 1929. Tekau mā whā ngā kōpae i mahia mai i Ahitereiria, ā, e hia mano kē i hokona. Ko ngā īngoa o ētehi o ngā waiata nei ko 'Pōkarekare', ko 'E pari rā', ko 'Hine e hine' me 'Waiata poi'. O ā rāua waiata tōrua o te tekau tau atu i 1930 he mea hanga mai e rāua ngā waiata pao o Aotearoa nei, pērā i ngā waiata rā i a 'Honey' me 'Home little Māori home'.

Kāore a Ana Hato i waimarie i ana moe tānetanga. E ai ki te kōrero a te whānau, ruarua marama noa te roa o tana mārena tuatahi ki tētehi Pākehā, ki a Arthur Black, ka wehe rāua. I tana mārena tuarua i te 30 o Mei 1931, i moe ia i a Pāhau Rāpōni, he kaimahi, ā, he whanaunga tonu hoki nōna nō Tūhourangi. Nō te 27 o Oketopa i te tau 1942 i hinga ai tana hoa tāne i te Pakanga Tuarua i a ia e mauherehere ana i Tiamani. Kīhai a Ana i whai tamariki i ana mārenatanga e rua, ēngari i taurimatia e ia he tamaiti nā tētehi a ōna whanaunga.

Hei kohi moni āwhina māna i te Hāhi Katorika, whakatūria ana e Ana he kōnohete. I te rā hākari mō te kuini Katorika (Catholic Queen Carnival) i Rotorua i te tau 1929, whakawahia ana ko ia hei kuini mō te hui. Nō muri i waiatatia e ia te waiata rā, 'E pari rā' mā āna 'pononga'. I te whakahoutanga o te whare karakia o Hato Mīkaera (St Michael's Catholic Church), i ngoi kaha, hiri tonu tana āwhina i te mahi nei. Mai i te tau 1933 ka riro nāna tonu tāna ake rōpū kōnohete i hautū, ā, ko ērā atu o tana rōpū ko ngā kaiārahi me ngā mema tonu o tōna iwi o Tūhourangi. Hei āwhina māna i te hunga Māori i tāwāhi i te Pakanga Tuarua, anā kē atu te nui o ngā kōnohete nāna i whakahaere. Riro ana ko Ana Hato i waiata i te whakatuwheratanga o te whare o 1ZB i Ākarana (Auckland) i te tau 1941, ā, tae atu ki te whakatuwheratanga o te teihana reo irirangi i Rotorua i te tau 1949, ko ia anō i te waiata.

I ngā tau e waru whakamutumutu ai ōna rā, pāngia ana a Ana e te mate ūtaetae, ā, he nohonoho tonu tana mahi i te hōhipera. Aua atu he haere tonu tana mahi i te taha o ngā rōpū kōnohete, whakapārekareka ai i te mātoru. Nō te 8 o Tīhema i te tau 1953 i hinga ai a Ana Hato. E whā tekau mā rima tōna pakeke ka mate nei ia, ā, he mea tāpuke tonu i waenganui i tōna iwi o Tūhourangi i Te Whakarewarewa. E ai ki tana kaiwhakatangi piana, ki a Hāmuera Mitchell o Ngāti Whakaue, nōna ake te reo tino rawe, tino horomata, tino tika te tangi, te rēhita, ā-pūoru nei hoki; kātahi nei te reo ahurei ko tērā. Ki tā Hāmuera anō, tūturu ana tana momo waiata ki tā te Māori, me te hotuhotu hoki o te tangi o tōna reo. E hia tau kē nei o ia marama o Tīhema puta tonu ai he pānui whakamaharatanga i te nūpepa o Rotorua, i te Daily Post, ahakoa kua mutu kē te rārangi waiata, mau haere tonu te mahara ki a ia. Nō te tau 1996 i puta ake ai ētahi rekoata o ngā waiata a Ana Hato rāua ko Deane Waretini, he mea whakamau ki runga kōpaepae pūoru.

Me pēnei te tohu i te whārangi:

Joe Malcolm. 'Hato, Ana Matawhāura', Dictionary of New Zealand Biography, first published in 1998. Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, https://teara.govt.nz/mi/biographies/4h19/hato-ana-matawhaura (accessed 30 March 2024)