Skip to main content
Logo: Te Ara - The Online Encyclopedia of New Zealand. Print all pages now.

Hato, Ana Matawhāura

by Joe Malcolm

Biography

I whānau a Ana Matawhāura Hato i Ngāpuna, i Rotorua, i te 30 o Tīhema o te tau 1907. Ko ia tētehi o ngā tamariki tokotoru a Hato Mae Ngāmahirau o Ngāti Whakaue, rāua ko tana wahine, ko Riripeti te Opehōia Eparaima o Tūhourangi. Ko te īngoa kārangaranga o ōna whanaunga tata mōna ko Whāura. I tupu ake ia i te takiwā tūruhi i Te Whakarewarewa, i te wāhi i whakangungua ia ki te reo, ki ngā tikanga Māori, tikanga puri me ngā tikanga hoki a iwi kē. He kōhine kaha ia ki te kauhoe, ruku hoki i ngā kapa e makaia mai ana e ngā tūruhi ki roto i te awa o Te Puarenga. He wahine i ngākautia e ia te hākinakina, tū ana ia mō te tīma hōkī o Rotorua, ā, ka riro nei i tōna tīma te kapu ā-porowini o Ākarana (Auckland Provincial Cup) i te tau 1925. He wahine kaikaha anō hoki ia ki te purei pāhiketepōro, purei whutupaoro hoki.

Nā tana mahi toiere i ngā waiata Māori i te aroaro tonu o ngā minenga ā-iwi me ngā tūruhi anō, ina koa i waia ai, i taunga ai hei kaiwaiata rauangi, kōtike hoki. Ahakoa tana kore mōhio ki te pānui i te rangi waiata, tino tau ana te hāngai tika o tana whakatangi waiata. Ka eke ngā tau o Ana ki te tekau mā ono, ka pōwhiritia atu ia e Guide Rangi (arā, e Rangitīaria Dennan) kia whakauru mai ki tana tira kōnohete. Hau ana tōna rongo, ā, whāia haere tonutia ana ia hei kaiwaiata takitahi. Nō te toronga mai o te Tiuka o Ioka (York) rāua ko tana hoa wahine ki Rotorua i te tau 1927, i whai wāhi ai ngā karangatanga iwi puta noa i te motu, ki te whakawhatārangi. I tētehi kōnohete a Ana Hato i roto i te whare nui tawhito i Tūnohopū i Ōhinemutu, e waiata tōrua ana rāua ko tōna whanaunga, ko Deane Waretini. Nā te mea, nā te Kamupene Parlophone o Ahitereiria te kōnohete nei i rekoata, i haere tonu te mahi rekoata i a rāua i Ahitereiria i te tau 1929. Tekau mā whā ngā kōpae i mahia mai i Ahitereiria, ā, e hia mano kē i hokona. Ko ngā īngoa o ētehi o ngā waiata nei ko 'Pōkarekare', ko 'E pari rā', ko 'Hine e hine' me 'Waiata poi'. O ā rāua waiata tōrua o te tekau tau atu i 1930 he mea hanga mai e rāua ngā waiata pao o Aotearoa nei, pērā i ngā waiata rā i a 'Honey' me 'Home little Māori home'.

Kāore a Ana Hato i waimarie i ana moe tānetanga. E ai ki te kōrero a te whānau, ruarua marama noa te roa o tana mārena tuatahi ki tētehi Pākehā, ki a Arthur Black, ka wehe rāua. I tana mārena tuarua i te 30 o Mei 1931, i moe ia i a Pāhau Rāpōni, he kaimahi, ā, he whanaunga tonu hoki nōna nō Tūhourangi. Nō te 27 o Oketopa i te tau 1942 i hinga ai tana hoa tāne i te Pakanga Tuarua i a ia e mauherehere ana i Tiamani. Kīhai a Ana i whai tamariki i ana mārenatanga e rua, ēngari i taurimatia e ia he tamaiti nā tētehi a ōna whanaunga.

Hei kohi moni āwhina māna i te Hāhi Katorika, whakatūria ana e Ana he kōnohete. I te rā hākari mō te kuini Katorika (Catholic Queen Carnival) i Rotorua i te tau 1929, whakawahia ana ko ia hei kuini mō te hui. Nō muri i waiatatia e ia te waiata rā, 'E pari rā' mā āna 'pononga'. I te whakahoutanga o te whare karakia o Hato Mīkaera (St Michael's Catholic Church), i ngoi kaha, hiri tonu tana āwhina i te mahi nei. Mai i te tau 1933 ka riro nāna tonu tāna ake rōpū kōnohete i hautū, ā, ko ērā atu o tana rōpū ko ngā kaiārahi me ngā mema tonu o tōna iwi o Tūhourangi. Hei āwhina māna i te hunga Māori i tāwāhi i te Pakanga Tuarua, anā kē atu te nui o ngā kōnohete nāna i whakahaere. Riro ana ko Ana Hato i waiata i te whakatuwheratanga o te whare o 1ZB i Ākarana (Auckland) i te tau 1941, ā, tae atu ki te whakatuwheratanga o te teihana reo irirangi i Rotorua i te tau 1949, ko ia anō i te waiata.

I ngā tau e waru whakamutumutu ai ōna rā, pāngia ana a Ana e te mate ūtaetae, ā, he nohonoho tonu tana mahi i te hōhipera. Aua atu he haere tonu tana mahi i te taha o ngā rōpū kōnohete, whakapārekareka ai i te mātoru. Nō te 8 o Tīhema i te tau 1953 i hinga ai a Ana Hato. E whā tekau mā rima tōna pakeke ka mate nei ia, ā, he mea tāpuke tonu i waenganui i tōna iwi o Tūhourangi i Te Whakarewarewa. E ai ki tana kaiwhakatangi piana, ki a Hāmuera Mitchell o Ngāti Whakaue, nōna ake te reo tino rawe, tino horomata, tino tika te tangi, te rēhita, ā-pūoru nei hoki; kātahi nei te reo ahurei ko tērā. Ki tā Hāmuera anō, tūturu ana tana momo waiata ki tā te Māori, me te hotuhotu hoki o te tangi o tōna reo. E hia tau kē nei o ia marama o Tīhema puta tonu ai he pānui whakamaharatanga i te nūpepa o Rotorua, i te Daily Post, ahakoa kua mutu kē te rārangi waiata, mau haere tonu te mahara ki a ia. Nō te tau 1996 i puta ake ai ētahi rekoata o ngā waiata a Ana Hato rāua ko Deane Waretini, he mea whakamau ki runga kōpaepae pūoru.


He whakaaturanga anō

Rārangi pukapuka

    Armstrong, A. ‘The great songs of Ana Hato and Deane Waretini’. Te Ao Hou No 44 (Sept. 1963): 57--58

    Dennis, J. ‘Ana Hato’. Music in New Zealand No 31 (Summer 1995--96): 46--47

    Stafford, D. M. The new century in Rotorua. Auckland, 1988


Me pēnei te tohu i te whārangi:

Joe Malcolm. 'Hato, Ana Matawhāura', Dictionary of New Zealand Biography, first published in 1998. Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, https://teara.govt.nz/mi/biographies/4h19/hato-ana-matawhaura (accessed 29 April 2024)