Kōrero: Te hōiho me te iwi

Whārangi 3. Te eke hōiho

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Ngā hapori ki tuawhenua

Atu i te rau tau 1800 kua noho te hōiho hei kararehe kawe tangata, kawe taonga i waenganui i ngā hapori me ngā tāone. I whakamahia hokitia te hōiho i runga i ngā pāmu. Tatū ki te tekau tau atu i 1950, noho ai te nuinga o te iwi Māori ki te tuawhenua, whakamahia tonutia ai te hōiho. Tae rawa ki te mano tau 2000, kei te eke hōiho tonu ngā tamariki o ētahi hapori Māori kia tae ki te kura.

Whakatūria ai ngā whakataetae hōiho i waenganui i ngā iwi. Ka tae ki te tekau tau atu i 2000, ka kuhuna ngā whakataetae hōiho ki ngā whakataetae i waenganui i ngā marae o te rohe o Ngāti Porou. He tokomaha ngā Māori kei te whai i ngā rodeo, tae atu ki ngā whakatupuranga o te whānau kotahi.

Te rēihi hōiho

Mai anō kua whai te Māori i te rēihi hōiho. I ngā tau tōmua tū ai ngā omanga ki tātahi. I tua atu ka kuhu ngā Māori ki ngā rēihi hōiho nā te Pākehā i whakatū.

I te tau 1842, ka whakaritea he rēihi hōiho takitahi mā te Māori ki tētahi hui rēihi hōiho i Tāmaki-makau-rau. I whakatūria he rēihi pērā ki Ōtautahi i te tau 1851. Nō te tau 1877 ka tū he ‘rēihi mō ngā wāhine Māori’ ki ngā rēihi hōiho ki Ōhinemutu.

Ka uru rā anō ngā Māori me ō rātou hōiho ki ngā rēihi nui. I te tekau tau atu i 1870, ka toa he Māori i ngā rēihi mō te Kapu o Hawke’s Bay, te Tauranga Plate me ētahi atu whakataetae nui.

I tua atu, ka whakatū e te Māori āna ake rēihi. Nō te tekau tau atu i 1850 whakatūria ai ngā rēihi hōiho ki te marae o Katihiku i te takiwā o Ōtaki. Ka tū ngā hui rēihi hōiho i raro i te ingoa o te Kīngi Māori, ki Ōtaki i te tekau tau atu i 1860, ki Karioi i te tau 1870. Whāia, ka pupū te hiahia o ētahi iwi kia whakatū ō rātou ake karapu rēihi hōiho.

Ngā karapu rēihi hōiho Māori

Ko ētahi o ngā karapu, ko te karapu rēihi hōiho Māori o Ākura (nō muri ka tapaina ko te karapu rēihi hōiho Māori o te Kotahitanga) tata ki Whakaoriori, ko te karapu tioke Māori o Waiomatatini, me te karapu Māori o Tūranganui i Te Tai Rāwhiti. Poto noa te wā ki ēnei karapu. Kotahi anake te karapu rēihi hōiho Māori kei te ora tonu i te tau 2008, ko te karapu rēihi hōiho Māori o Ōtaki, i whakatūria i te tau 1886. Ko Hoani Taipua te tumuaki tuatahi, koia te Mema Paremata Māori mō Te Tai Hauāuru i ngā tau 1887 ki 1893. Nō te rā 17 o Pēpuere i te tau 1887 ka tū ngā rēihi tuatahi a te karapu ki Rikiriki.

Wairarapa Mounted Rifles

Hei ngā tau 1899 ki te 1907 ka tū tētahi kamupene hōia Māori i raro i te Wellington (Wairarapa) Mounted Rifles. Ko Pāpāwai i te takiwā o Hūpēnui (Greytown) te puni o B Company (Wairarapa Mounted Rifles). Nā te rangatira o Ngāti Kahungunu nā Tamahau Mahupuku te kamupene hōia nei i tautoko, ā, he nui ngā hōiho i hoatu e ia.

I te tau 1901 ka pōhiritia te Tiuka o Ioka me tōna hoa wahine ki Rotorua; ka noho ko te Wairarapa Mounted Rifles hei ārahi noa i a rāua. He uaua te haerenga ki Rotorua – he maha ngā hōiho i mate i te huarahi.

Me pēnei te tohu i te whārangi:

Basil Keane, 'Te hōiho me te iwi - Te eke hōiho', Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, http://www.TeAra.govt.nz/mi/te-hoiho-me-te-iwi/page-3 (accessed 3 May 2024)

He kōrero nā Basil Keane, i tāngia i te 24 Nov 2008, updated 1 Jul 2015