Kōrero: Tāwhirimātea

Whārangi 5. Ngā hau āwhiowhio

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Ngā hau e whā

He maha ngā tuakana teina o te whānau puhi. Ko te hau te kupu ka whakamahia nuitia mō te wind. Ko hauraro te ingoa o te hau ka pupuhi mai i te raki, ko tonga te hau tonga, ko hauāuru te hau ka haramai i te uru. Arā noa atu ngā ingoa ā-iwi mō ngā hau puta noa i ngā rohe o Aotearoa.

Kei ētahi rohe ko te kupu marangai te hau rāwhiti, ki ētahi ko te hau tokerau kē tēnei. Koinei anō te kupu ka whakamahia mō te rangi whākere. Ko te āhua nei i rerekē ai tōna tikanga ki tēnā rohe ki tēnā takiwā. Waihoki ko ori te kupu mō te hau ka ahu mai i tētahi takiwā pākia ana e te āwhā. He kupu ā-rohe tēnei mō ngā hau raki mā-uru, raki mā-rāwhiti me te hau tonga mā-rāwhiti.

Ngā ingoa hau ā-rohe

Kei ia rohe ōna ingoa whai tikanga tonu:

  • Ka pupuhi mai a Te Ōkiwa i te riu o Whakatāne.
  • Ko Pāwhare te ingoa o te hau rangaranga te muri kei Te Matau-a-Māui.
  • Ki roto o Taranaki, ko pieke te hau kawe ua o te rāwhiti.
  • Ki tā Ngāi Tahu ko Rakamaomao te ingoa o te kāhui hau o te tonga me te raki. Ko Te Pūnui o Te Toka te hau tonga, ko te tamaiti a Rakamaomao ko Tiu te au raki.
  • E ai ki a Ngāti Porou ko tonga huruhuru te hau ka pupuhi mai i te tonga-tonga mā-rāwhiti.

Te whakaara i te hau

I taea e ngā tohunga ō mua te whakaara i ngā hau hei āwhina i te iwi, hei patu rānei i te hoariri. I karangatia ēnei tūmomo karakia he whakaara hau. Ko ngā karakia o te pururangi o te tūāumuiterangi rānei he patu i te taikaha o te hau – hei tauira, i ngā wā o te hī ka whakamahia ko ēnei karakia.

Ūawa

I tana haramaitanga tuatahi ki Aotearoa i te tau 1769, ka ū mai a Kāpene Hēmi Kuki ki tētahi wāhi kei te Tai Rāwhiti o Te Ika-a-Māui e karangatia ana ko Tolaga Bay. He whakapono nōna koinei te ingoa Māori ake o te wāhi rā. Heoi nā Rēweti Kōhere o Ngāti Porou i kōrero ko Ūawa kē te ingoa. I te tūtakihanga o ngā Māori i a Kuki, i pōhēhē rātou tērā i te uia e ia ko wai te ingoa o te hau, nā reira ka whakautu rātou ko tāraki (te hau raki o tērā rohe). Ka hua mai a Tolaga i te kupu tāraki.

Āwhā

Ko te āwhā me te tūpuhi ētahi ingoa anō mō te marangai. Ko te rōpu he (squall), ā, ko te taupoki he (hurricane). E kī ana te whakataukī, ‘Ngā uaua o te whitu rāua ko te ono’. He kōrero tēnei mō te takiwā marangai o te tau atu i Whiringa-ā-nuku ki Hakihea.

Whatitiri

Ko Whaitiri te atua o te whaitiri. Ko tētahi anō ingoa mōna ko Hinewhaitiri. Ka papaki ana te whatitiri, he papaki whaititiri tērā. Mēnā ka pāorooro te tētere, he paoro tērā. Ko Aputahi a pawa tētahi anō atua mō te whaitiri. Ko te ngaruru mai rangi he whatitiri roa. Ka pohū te whatitiri a tangi pōhutu. He karakia te oho rangi hei whakaoho i te whatitiri.

Uira

Ko Tamateuira he atua nō te uira. Ko Tāwhaki ka noho mokopuna mā Whaitiri. Ki te iwi Moriori o Wharekauri he atua a Tāwhaki nō te uira me te whatitiri.

I ngā tau tōmua o te rau tau 1900, ka tuhi te kaumātua o Ngāi Tahu i a Teone (Hōne) Taare Tīkao, e toru ngā momo kē atu i te uira. Ko te kohara he hanga pākati tōna kānapanapa i te rangi. Ko ngā kapo ka kānapa i runga i te paerangi. He tohu hau tēnei.

Te kanapu i ngā maunga

He tihi maunga te rua kōhā, te rua kanapu rānei ka kitea te uira e kānapanapa ana. Mēnā ka hikohiko i runga ake i ngā maunga nei, he tohu tērā kua mate tētahi rangatira nui. Kei roto i ngā mōteatea ā-iwi ngā kōrero mō te uira ka kanapu ki runga ake i ngā maunga nei.

Te uira me te mate

Nā Tuta Nihoniho o Ngāti Porou i whakamārama i te tūhonotanga o te uira ki te mate:

Kia ata titiro ki te hiko, haunga ia te uira me te kanapu, ko te hiko hiko he toto rangatira e hinga i te parekura, i te waka tahuri, i te whare wera rānei, i te mate tūpāpaku rānei.

He mea whakarite anō te uira i te waiata tangi mō Te Huhu, rangatira o Te Rarawa:

Tērā te uira e hiko i te rangi
E wahi rua ana rā runga o Tauwhare
Kāore ia nei ko te tohu o te mate. 1
Kupu tāpiri
  1. Tuta Nihoniho, ‘Uenuku or kahukura, the rainbow god of war.’ Te Ao Hou 26 (March 1959): 50–53. http://teaohou.natlib.govt.nz/teaohou/issue/Mao03TeA/c3.html. Last accessed 4 May 2006. › Back
Me pēnei te tohu i te whārangi:

Basil Keane, 'Tāwhirimātea - Ngā hau āwhiowhio', Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, http://www.TeAra.govt.nz/mi/tawhirimatea/page-5 (accessed 29 March 2024)

He kōrero nā Basil Keane, i tāngia i te 12 Jun 2006, updated 1 Mar 2022