Dictionary of New Zealand Bography logo

Kōrero: Taiaroa, Hōri Kerei

Whārangi 1: Haurongo

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Taiaroa, Hōri Kerei

?–1905

Nō Ngāi Tahu; he rangatira, he kaitōrangapū, he āteha

I tuhia tēnei haurongo e Harry C. Evison, ā, i tāngia tuatahitia ki Ngā Tāngata Taumata Rau i te 1993. He mea whakamāori nā Ngā Tangata Taumata Rau.

I whānau a Hōri Kerei Taiaroa ki te kāinga o Ōtākou, i te kūiti o Ōtākou (Otago), i te tekau tau atu i 1830 pea, i te tīmatanga kē rānei o te tekau tau atu i 1840. Ko tōna matua ko Te Mātenga Taiaroa, te rangatira nui o Ngāi Te Ruahikihiki, he hapū nō Ngāi Tahu. Ko tōna whaea ko Mawera nō Ngāti Rangiwhakaputa. Nā te mea he tama mōrehu, ka hoatu ko Huriwhenua tōna īngoa hei whakamaumaharatanga ki te tatau pounamu i waenganui i a Ngāi Tahu me Te Āti Awa i te tau 1844. Koinei te tau i tae atu ai a Te Maraini Huriwhenua o Te Āti Awa ki Ōtākou. He īngoa iriiri a Hōri Kerei, i hoatu ki a ia i te tau 1858 pea, i te tau 1859 kē rānei. Nō te kāwana o mua rā, nō Tā Hōri Kerei (George Grey) tēnei īngoa. Ko Huriwhenua tonu tōna īngoa whakahua ki ngā pōua me ngā tāua o Ngāi Tahu.

I Ōtākou tonu a Taiaroa e whakapakeketia ana. I akona a ia i reira e tētahi kaiako Pākehā, he mihingare nō te Hāhi Wēteriana, ki te pānui me te tuhituhi. Ka riro ko tōna matua hei kaitautoko i tēnei Hāhi. I te whakapaunga o te tekau tau atu i 1850 pea, i tētahi wā rānei o te tekau tau atu i 1860, ka moe i a Tini Pana (Jane Burns). Nō Ngāi Tūāhuriri o Ngāi Tahu te whaea o Tini; he Kōtimana tōna matua, he kaiahu whenua i Moeraki.

I Pēpuere o te tau 1862 ka tuhia te ōhākī a Te Mātenga Taiaroa 'Ki taku iwi katoa, ki taku hapū, ki taku tama hoki', e whakahau ana kia ākina a Wairaweke (William Wakefield), a Te Keepa (H. T. Kemp) me Te Tipa (W. B. D. Mantell) kia ū ki ngā oati a te tokotoru nei i tō rātou hokonga mai i ngā whenua o Ngāi Tahu. Ka takoto hoki tana kōrero kia kaua e takahia te mana o te Kuini, kia manaakitia hoki te Pākehā. Ka noho tērā ōhākī a Te Mātenga hei take waha mā Taiaroa ā mate noa.

I te marama o Mei 1868, i te tūnga tuatahitanga o te Kōti Whenua Māori ki Ōtepoti (Dunedin), ka tonoa e Taiaroa rāua ko Tīmoti Karetai kia uiuitia tētahi whenua rāhui Māori o mua atu i Princes Street i Ōtepoti. Nā te kāwanatanga te whenua nei i tuku ki te porowini o Ōtākou. Tāpiri atu ki tēnā e ahatia ana ngā moni rīhi e £6,000 te rahi. Ko te tikanga kē o tēnei moni kia riro mā te kāwanatanga e pupuri hei tiaki mā Ngāi Tahu. Ka whakatauria e te kōti mā te Kōti Matua (Supreme Court) tēnei take e whakawā. Ka riro nā te Kōti Pīra (Court of Appeal) te whakatau i Noema 1869 ki tā te porowini o Ōtākou i hiahia ai. Whakatika atu a Taiaroa rāua ko Tōpi Pātuki kia whakatakotoria tētahi pīra ki te aroaro o te Kaunihera Motuhake a te Kuini (Privy Council).

I Pēpuere o te tau 1871, ka pōtitia a Taiaroa hei Mema Māori mō Te Tonga ki te Whare Pāremata. Ki a Taiaroa, ka riro mā tēnei tūranga hei whakaū ngā ōhākī a tōna matua. Nō te tau 1849 i puta tuatahi ai ngā kerēme a Ngāi Tahu ki te ao; ko te tangata nāna i whakaputa ko Matiaha Tiramōrehu, he rangatira nō Ngāi Tūahuriri. Ko tā Tiramōrehu i hiahia ai, kia rāhuitia ētahi whenua pai mō Ngāi Tahu kia rite ki tā Te Keepa i oati ai i te tau 1848. I te hiahia hoki o Tiramōrehu kia tirohia anō te hokonga o Te Wairau e Kerei o te tau 1847. Nō taua hokonga i whakatauria ai te mana o te kerēme a Ngāti Toa ki Kaiapoi me ngā whenua o Ngāi Tahu ki te raki o Te Waipounamu. Ka nekehia mai e Taiaroa ngā kerēme a Ngāi Tahu ki te tonga o ēnei whenua kia kore ai e noho rīriri ki a Ngāti Toa. Koirā hoki te hiahia o tōna matua.

Arā noa atu te whānui o ngā kaupapa e kōkiritia ana e Taiaroa i te Pāremata, me ērā rā a te Māori tonu hoki, ēngari ko ngā kerēme a Ngāi Tahu tana tino kaupapa. I Noema o te tau 1871 ka taea e ia te whakatau kia tāia ngā whakaaetanga ā-pukapuka e pā ana ki ngā whenua hoko o Te Waipounamu. I Ākuhata o te tau 1872, ka rewa i a ia tana mōtini kia whakatinanatia ngā oati i roto i te whakaaetanga ā-pukapuka a Te Keepa. I taua tau anō, i Hūrae, ka kōkiritia e ia tētahi kaupapa kia whakatūria tētahi komiti a te Pāremata hei tirotiro i ngā 'oati kāore anō kia tutuki mō Te Waipounamu'. Ko Te Mākarini (Donald McLean), te minita mō ngā take Māori, tētahi o taua komiti. Ka kitea e tēnei komiti, kāore anō kia āta tirohia ngā kerēme a Ngāi Tahu, ā, ka tono taua komiti kia whakaarahia tētahi kōmihana tū motuhake 'hei kōti whakatau pono'. Ahakoa kāore i tutuki te tono a te komiti, ko te mea nui i taea e Taiaroa ko te hora atu i ngā take a Ngāi Tahu ki mua i te Pāremata.

I Noema o 1872 i mea atu te kāwanatanga ā-porowini o Ōtākou e £5,000 te moni ka utua ki a Ngāi Tahu hei whakapoapoa i a rātou ki te tango mai i tā rātou kerēme i te Kaunihera Motuhake a te Kuini, ā, kia whakakorea hoki te kerēme mō te whenua rāhui rā i Princes Street. Whakaae ana a Taiaroa ki te mea ngāwari. I Hānuere o te tau 1874 ka riro i a Taiaroa rāua ko Pātuki tētahi wāhanga o te moni nei: £1,000 ki a Taiaroa, £1,000 ki a Pātuki. Ko ngā toenga o te moni i tiria ki waenganui i a Ngāi Tahu e noho mai rā i ōna rohe e toru, i Ōtākou, i Waitaha (Canterbury) me Murihiku (Southland). Ka tono a Taiaroa ki a Te Mākarini kia utua ngā moni rīhi e £6,000 te nui me ōna hua hoki. Nō te tau 1880 rā anō i tutuki ai tēnei tono.

I muri iho, ka tono anō a Taiaroa i te iwi kia tautāwhitia ia, arā, kia homaitia tētahi tahua moni hei utu i āna mahi whakatutuki i ngā kerēme a Ngāi Tahu, ā, kia riro hoki i a ia anake te mana whakahaere i aua moni. Ka tū te hui a ngā rangatira o Ngāi Tahu rāua ko Ngāti Māmoe ki te marae o Ōtākou ki te hurihuri i tēnei take i te 4 o Hune 1875. Ko te hua o taua hui ko tētahi kawenata hei tuku i te mana whakahaere ki a Taiaroa me te mana anō ki te whakatū rōia, tae atu ki te whakahaere me te whakapau hoki i ngā moni a te iwi. E 63 ngā tāngata i haina i tēnei kawenata. Ka taka te wā, ka puta te kōrero a Taiaroa nā Ngāi Tahu katoa i tuku te mana whakahaere ki a ia, ēngari he tokomaha tonu ngā rangatira kāore i haina i taua kawenata. Ko ngā mea i haina nō Ōtākou me Murihiku; kāore ngā rangatira ki te raki o Ōtākou i haina.

He mea akiaki tonu e Taiaroa, i tuhi mai ai a Te Tipa ki a ia i te 14 o Hūrae 1874; e ai ki a Te Tipa nāna tonu i oati kia 100 eka te whenua mō Te Mātenga Taiaroa i te wā i hokona mai a Murihiku i te tau 1853. Ko tēnei whenua i Hūpōkeka (Anita Bay) o Piopiotahi (Milford Sound), he wāhi putunga nō te pounamu tangiwai. Nā tēnei kōrero a Te Tipa, ka kokorahotia e Taiaroa te katoa o ngā pounamu o Piopiotahi i a ia e ora ana.

I taua wā, ko Te Make (Alexander Mackay), te kōmihana mō ngā rāhui Māori, tētahi Pākehā tino aroha ki ngā kaupapa a Ngāi Tahu. Ko te mana o Ngāi Tahu ki ngā whenua i hokona ake rā e Te Keepa, e tautohetia ana i runga i te whakapae he nui rawa te 20 miriona eka mō te Māori pērā te tokoiti i a Ngāi Tahu. E ai ki te pūrongo i tukua e Te Make ki te Pāremata, kei te mau tonu te mana papatipu o Ngāi Tahu ki te whenua, i runga i te take tipuna, i te take raupatu me te take ahikāroa. Ka kī anō hoki a Te Make, e tika ana kia riro i a Ngāi Tahu ngā whakatekau a te Kamupene o Niu Tīreni. Ko te nui o ēnei whakatekau e £29,920 te utu, tāpiri hoki ki te hua. Ko tā Taiaroa kōrero, me utu e te kāwanatanga te kāpeneheihana ki a Ngāi Tahu, £2 miriona te nui. Ki a Te Make, he nui rawa tēnei hei whakaaro mō te kāwanatanga. I Oketopa o te tau 1876, kākati ana te ngau whakautu a Taiaroa i ngā kōrero a te kaiwhakawā matua, a Te Penetana (F. D. Fenton), arā, nāna te kōrero kāre he pūtake o ngā pitihana a Ngāi Tahu mō ngā whenua i hokona i Ōtākou, me ērā hoki i hokona mai e Te Keepa. Ā, pērā anō ki a ia ngā tono katoa a Ngāi Tahu ki te Kōti Whenua Māori i te tau 1868 (ko Te Penetana te kaiwhakawā i taua kōti).

I te pito o te tau 1877 e £3,000 ngā moni a Ngāi Tahu i rāua e Taiaroa ki te pēke. Ka mōtinitia e ia he menemana mō te Ture Kāpeneheihana a te Karauna (Crown Redress Act) 1871, kia taea ai te heri te kerēme ki te Kōti Matua. Kātahi ka hinga te kāwanatanga o H. A. Atkinson, ā, i Oketopa o taua tau ka tū mai he kāwanatanga hou; ko Hōne Hīhana (John Sheehan) te minita mō ngā take Māori. He kaha kē ake ngā whakaaro o Hīhana i ērā o Te Mākarini, arā, o te minita o mua, kia tirotirohia ngā take hoko whenua Māori pērā i ngā mea e whāia ana e Taiaroa. Tēnā ia ko Te Mākarini, he aha te aha.

I te takurua o taua tau, ka ārahina e Hipa Te Maihāroa – he poropiti nō Arowhenua – rāua ko Horomona Pōhio tō rāua iwi ki Te Ao Mārama (e tata ana ki Ōmārama). Kotahi rau te tokomaha o te ope nei. Ka nohoia e rātou te whenua rīhi o tētahi Pākehā hei tohu i te mana o Ngāi Tahu ki te tuawhenua o Te Waipounamu. Ki a Taiaroa, he whakararuraru tēnei i tōna mana me te whakararuraru hoki i āna tono atu i te kāwanatanga kia whakatūria he kōmihana uiui. I Oketopa o te tau 1878 ka haere a Pōhio ki Pōneke (Wellington), ā, whakaritea ana e Taiaroa kia tūtaki rāua ko Hīhana. I te marama o muri mai ka haere a Taiaroa rāua ko te minita mō ngā take Māori ki Te Ao Mārama ki te tono kia neke te iwi o Te Maihāroa. Kāore tā rāua kaupapa i tutuki.

Whakatika atu te kāwanatanga o Kerei kia utua te £5,000 ki a Ngāi Tahu hei kāpeneheihana mō ngā utu rīhi kua roa kē e tāria ana mō te rāhui o Princes Street. I Hune o te tau 1878 ka utua £1,000 ki a Ngāi Tahu e noho tōpū mai rā i Kaiapoi. E rua tau i muri iho, ka riro i a Taiaroa rāua ko Pātuki te toenga, e £4,000 te nui. Ahakoa i puta harakore a Taiaroa i ngā whakawākanga o te Kaunihera Ture (Legislative Council), mau tonu te whakapae i Ōtākou kāore i tohaina tikatia e ia aua moni.

I te tau 1878, ka noho a Taiaroa me tōna whānau ki tō rātou whare hou inā anō te nui, i Taumutu, tētahi o ngā whenua tupu o tōna matua. Ko Te Awhitū te īngoa o taua whare. Koirā te nohoanga o Taiaroa i ngā hikinga o te pāremata. Anō te rite o tana noho ki tā te rangatira noho whenua, whai taonga. I Pēpuere o te tau 1879, ka karangatia a Taiaroa kia tū hei mema mō te Kaunihera Ture. Ka tū te kōmihana a T. H. Smith rāua ko F. E. Nairn hei uiui i ngā whenua hoko o Ōtākou, o te poraka o Te Keepa, o Murihiku me Akaroa. I Āperira i te wā e tata ana te tū o te kōmihana, ka tonoa anō a Taiaroa rātou ko Tōpi Pātuki me Rāwiri Te Mamaru e te kāwanatanga kia haere ki Te Ao Mārama, ki te tono anō kia whakawātea mai a Te Maihāroa rāua ko Pōhio, ā, kia tatari i ngā whakataunga a te kōmihana a Smith rāua ko Nairn. Kāore i taea e Taiaroa mā; ka riro nā ngā pirihimana mau pū i hūtiki mai a Te Maihāroa me tōna iwi. Ka whakaritea e Taiaroa te kamupene rōia o Izard rāua ko Bell hei āwhina i a ia i ngā nohoanga o te kōmihana o Smith rāua ko Nairn. Tekau mā rua marama te roa o te noho a tēnei kōmihana. Whāia ka hinga te kāwanatanga o Kerei, tū kē mai ana he kāwanatanga hou; ko Te Paraihe (John Bryce) te minita mō ngā take Māori. He mate kē hoki. Kua katia e Te Paraihe te tahua moni e taea ai e te kōmihana te āta mahi tika i āna mahi. Ahakoa te pukuaroha o te kōmihana ki te kerēme a Ngāi Tahu, porowhiua mai ana e te kāwanatanga. He nui ngā kōrero whaihua i tīkina e te kōmihana i ngā Māori tokomaha i kite ā-kanohi i te hokonga o ngā whenua. Ka āpititia ēnei kōrero ki ngā mea i tīkina e Taiaroa i ngā huihuinga kaumātua mō ngā mahinga kai me ngā kāinga nohoanga hoki. Ka noho hei taonga nui mā Ngāi Tahu e kitea ai tana kōrero mō ngā whenua hoko, e kitea ai hoki tana kōrero mō āna tikanga tuku iho. Koinei pea te mahi nui katoa a Taiaroa kāore e warewaretia.

I te Kaunihera Ture i te 20 o Hūrae 1880, whakamātau ai a Taiaroa ki te taunu i te kaupapa whakatūtū āteha Māori a te kāwanatanga. Rere atu ana, hoki mai ana te whakautu a te rōia matua, a Frederick Whitaker. Nāna i pānui te ture mō te kore e āhei o te āpiha kāwanatanga e utua ana, ki te noho i runga i te Kaunihera Ture. E ai ki tāna, kāre anō a Taiaroa kia rīhaina mārika noa i tana mahi āteha. Mutu tonu atu te haere a Taiaroa ki ngā hui o te Kaunihera Ture, ahakoa anō tana kōrero kāore a ia i utua mō tana tūranga āteha mai i te wā i eke ai ia ki te Kaunihera, ā, kāore hoki ia i mōhio kua kore kē ia e tika mō taua tūranga. I te 25 o Ākuhata, ka takoto te whakaaro o te Kaunihera kia peia a Taiaroa. Ko ētahi mema anō i te tautoko i a ia, ā, whakaarahia anō te kōrero mō te peinga atu i ētahi Pākehā tokotoru i te Whare Pāremata; i te mutunga iho ka tangohia te here nukarau i ō rātou kakī, ā, haere atu ana. Tutū ana hoki te puehu i roto i te ao Māori. Tatau ana te ūpoko o Taiaroa. Whakatika atu a Īhāia Tainui, te Mema Māori mō Te Tonga, ka heke mai i tana tūranga kia wātea ai mō Taiaroa. I Hānuere 1881, ka heke iho a Taiaroa i tana tūranga āteha, ka tū anō hei Mema Māori mō Te Tonga.

I Mei o te tau 1885 ka karangatia anō hoki a Taiaroa ki te Kaunihera Ture. Mau tonu a ia ki tērā tūranga ā mate noa. Haere tonu āna werowero ki te kāwanatanga mō ngā kerēme a Ngāi Tahu. I te tau 1886 ka whakaae a Te Paranihi (John Ballance), minita mō ngā take Māori, ki te whakatū i te kaiwhakawā, i a Te Make hei kōmihana mō te kaupapa whenua Māori o Te Waipounamu. I te tau 1887 ka puta te pūrongo a Te Make e whakaatu ana mā te 186,112 eka e rato ai te noho a Ngāi Tahu i Murihiku, i te poraka a Te Keepa tae atu hoki ki Hakaroa (Bank's Peninsula). I te tau o muri iho ka whakatūria e te manatū a Atkinson he komiti pūtahi nā te Pāremata hei āta whakatau i te kerēme a Ngāi Tahu. Kāore a Taiaroa i utaina atu ki taua komiti ēngari i karangatia ia e te komiti ki te whakatakoto kōrero. Ka whakatauria e te komiti me tiro anō ngā tono a Ngāi Tahu.

I te tau 1890 ka whakatūria anō a Te Make hei kōmihana titiro i te āhua kore whenua o Ngāi Tahu. I roto i tana pūrongo e kī ana e 46 paiheneti ngā mea he iti ngā whenua e puta ai he oranga, e 44 paiheneti ngā mea tino kore nei he whenua. Ka kakari tonu i roto i te Pāremata a Taiaroa rāua ko Tame Parata, Mema Māori mō Te Tonga, ki te akiaki i te kāwanatanga kia tirohia ngā kerēme. I te hikinga o te Pāremata mō te tau 1892 ki 1893, ka haere rātou ko te minita mō ngā take Māori, ko A. J. Cadman ki te titiro haere i ngā kāinga nohoanga o Ngāi Tahu. Ka tono a Cadman kia wehea mai kia 90,466 ngā eka mō Ngāi Tahu, arā, ko te nuinga kei tawhiti kē e tū ngahere tonu ana i te taha uru o Murihiku, whakawhiti atu hoki ki Rakiura (Stewart Island). Puta ana te whakaatu a Taiaroa ki te Kaunihera Ture, ka heria e Ngāi Tahu ēnei whenua, ēngari kāore i runga i te utu whakatau i ngā kerēme, nā te mea ko ngā whenua nei kāore i pai hei wāhi nohoanga. Noho nei ka eke ki tā Taiaroa i tono ai, ēngari kāore ia i kite i te whakaekenga. Kotahi tau i muri i tana matenga atu, nā te Ture mō ngā Māori Whenua Kore o Te Waipounamu 1906 i taea ai te tuku ngā whenua nei ki a Ngāi Tahu.

I muri o te matenga o Te Tipa i te tau 1895, ka hahua ake e Taiaroa te take mō Hūpōkeka (Anita Bay), te whenua i oatitia ai e Te Tipa ki tana matua. Ēngari, ki tāna o nāianei, e 1000 eka kē te rahi o te whenua i oatitia, kāore kē i te 100 eka. Ka tono ki te pirimia, ki a Te Hētana (Richard Seddon) kia whakawhitia aua pānga whenua ki tētahi wāhi noa atu. Ka puta hoki tana kōrero ki a Te Hētana, ko ia tētahi o ngā kaihoko i Murihiku; kua kōrerotia kētia rā e ia i mua atu, e kī ana kāore ia i whai pānga ki taua mahi, ā, ko tana moko i runga i tētahi o ngā pepa rihīti, he mea whakamau i a ia e tamariki ana, nā tētahi nanakia noa atu i haina. I te tau 1898 ka tukua e te kāwanatanga ki a Taiaroa ko te 100 eka anake i Hūpōkeka, kāore i kō atu, kāore i kō mai. Nō muri mai i te ngaronga atu o Taiaroa ka tau te kōrero a ngā kaiwhakawā tokorua o te Kōti Whenua Māori, kāore he kiko o te kerēme kāpeneheihana a te whānau – £5,000 te nui – ēngari ko tā rāua whakatau me utu kia £53 hei moni aroha. Nō te 1909 rā anō, ka riro te moni nei i a Te Oti rāua ko Riki, he tama nā Taiaroa.

Ki a Taiaroa, mā te tutuki o ngā kerēme a Ngāi Tahu e pū ai te mana o tōna tātai i tua atu i te whakatika i ngā hē kua pā ki a Ngāi Tahu. Whakaarahia anō e ia te kerēme kārangirangi a tōna pāpā i kī rā ko ia te tumu whakarae o Ngāi Tahu katoa. Nā tāna i kī ai i mau tonu ai te tama ki ngā take e toru i ōhākītia ai e tōna matua. Arā rā, ko ngā kerēme ēnei e pā ana ki ngā hokohoko whenua: ki Ōtākou i te tau 1844, ki tā Te Keepa i te tau 1848, ki Murihiku i te tau 1853, ki ērā hoki i Akaroa i te tau 1856, he pānga papatipu tonu nō Ngāi Te Ruahikihiki ki reira. Nā tōna matua tonu i haina te hokonga atu o aua whenua rā. Kāore a Taiaroa i aro nui atu ki ngā kerēme e pā ana ki ngā whenua hoko i Te Whakaraupō (Lyttelton), i Koukourarata (Port Levy), i te raki o Waitaha, i Kaikōura me Arahura. Kāore hoki i kaha ōna hononga ki te nuinga o ngā hapū o aua whenua. Nā te mea he tū kē mai nōna i te taha o te kāwanatanga, i kino ai ētahi o Ngāi Tahu ki a ia.

Arā atu anō ngā mahi tōrangapū a te iwi whānui i uru atu ai a Taiaroa. He nui ngā hui a te iwi i tae a ia, otirā, ngā hui a te Kotahitanga. I te tau 1893 ka tukua e ia tētahi pire ki te Pāremata o te Kotahitanga e tono ana kia whakamanaia te Pāremata Māori ki te whakatū hui, ēngari kāore hei kāwanatanga Māori motuhake. Nā te taupatupatu mō tēnei pire, me tā Hōne Heke i tukua ake ai, kaha kē atu tāna, ka wāhi rua te haumi o te Kotahitanga; kore rawa hoki i kotahi anō.

Ki tōna reanga, kāore i ārikarika te matatau o Taiaroa ki te mahi tōrangapū. I a ia e noho Mema Pāremata ana, arā kē ngā whakamihi mō tōna kaha ki te aki i te kāwanatanga. Nō te ekenga ki te Kaunihera Ture he kōrero kē hoki. Ka tūpato ētahi i a Taiaroa, ka mea ētahi kua riro ia i ngā whakawai a te kāwanatanga. Ko tētahi mate ōna i te wā e tōrangapū ana, he whakanui nōna i āna take, ā, he whakahē hoki i āna kōrero tonu. Pā kau ana ki ngā mahi a rāua ko tōna pāpā kua pērā te āhua. Mā te aha, ko te whakaiti i tōna rongo i te ao tōrangapū te mutunga. I ngā wā e ngau ana te uiui i a ia mō ngā kerēme a Ngāi Tahu, kua kore e toka-tū-moana. Kia tae ki āna whakahaere moni, kua korotaha te titiro a ētahi. Ahakoa ēnei āhua ōna, kakari tonu, kakari tonu mō Ngāi Tahu i te Pāremata. I te nuinga o te wā, nōna anake te reo pakanga mō tōna iwi. Me pēhea hoki e tutuki ai āna kaupapa i roto i te ao tōrangapū o te koroni, aroha kore hoki o tērā wā? I ōna tekau tau whakamutunga, kua hē te manawa; kua mōhio e kore e eke i te Pāremata tētahi kaupapa hei whakatutuki i ana tūmanako mō Ngāi Tahu.

Nō te 4 o Ākuhata i te tau 1905 ka ngū te hā o Hōri Kerei Taiaroa i Pōneke. Ka nehua ki te urupā o te whare karakia o Ōtākou. Ka pani tana wahine a Tini me ā rāua tama tokowhā, a Te One Wīwī, a Te Oti Kerei, a Riki Te Mairaki, a Hoani Kōrako. Tokorua ngā tama i mate i mua atu i a ia; ko Mātenga Kerei (Te Maateka rānei) rāua ko Apa.

Me pēnei te tohu i te whārangi:

Harry C. Evison. 'Taiaroa, Hōri Kerei', Dictionary of New Zealand Biography, first published in 1993. Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, https://teara.govt.nz/mi/biographies/2t1/taiaroa-hori-kerei (accessed 29 March 2024)