Dictionary of New Zealand Bography logo

Kōrero: Pāpāhia, Hōne Tana

Whārangi 1: Haurongo

Pāpāhia, Hone Tana

1856–1859?–1912

Nō Te Rarawa, nō Ngā Puhi; he minita Mihinare, he mihinare

I tuhia tēnei haurongo e Wiritai Toi, ā, i tāngia tuatahitia ki Ngā Tāngata Taumata Rau i te 1993. He mea whakamāori nā Ngā Tangata Taumata Rau.

E whakaarohia ana nō ngā tau atu i 1856 ki 1859 te wā i whānau ai a Hōne Tana Pāpāhia ki Ōrongotea i te tāhuna ki te māuru o te whanga o Te Hokianga‑a-Kupe (Hokianga). Ko Wiremu Tana Pāpāhia tōna matua ēngari e ngaro ana te īngoa o tōna whaea. I iriiria a Pāpāhia ko Hōne Wēpiha (John Webster), he īngoa nō tētahi tangata whai Pākehā o te rau tau 1800 ki 1899. Heoti, nō muri mai ka whakakāhoretia te īngoa 'Wēpiha', ā, whakahokia atu ana te īngoa o te whānau, o 'Tana'. Atu i taua wā ka mōhiotia a ia ko Hōne Tana Pāpāhia. Ko ōna heke nō Te Horohuhare me Ngāti Haua hapū o Te Rarawa ki te taha raki o Te Hokianga. Nā tana kāwai mai i a Tūpoto i puninga a ia ki a Ngāpuhi. I whakamaua ngātahitia e tana matua rāua ko Pāpāhia, arā te matua o tōna pāpā, ō rāua moko ki te Tiriti o Waitangi i te teihana mīhana i Mangungu i te tau 1840.

I haere a Pāpāhia ki te Pūtahi Kaiwhakaako Māori (Native Teachers' Institute) i te teihana mīhana o Kaitāia. Kātahi, nō te tau 1884 ka rēhitatia ia e te Rōpū Hāhi Mihinare i tō rātou kura whakaako i te whakapono, i te Kāreti o Te Rau Kahikatea, i Tūranga (Gisborne). I raro i a Ātirīkona Rēnata Wiremu (W. L. Williams) rāua ko tana irāmutu, i te pirihi A. O. Williams ka tohutohua a ia ki te karaipiture, ki ngā kōrero tuku iho a te hāhi me āna whakaakoranga, ki āna tikanga karakia me ngā kaupapa whānui.

Nō te Rātapu o te 27 o Maehe 1887, ka whakapākia a Pāpāhia hei rīkona e te pīhopa o Ākarana (Auckland), e W. G. Cowie, i te Whare Karakia o Hōri i Pārāwai (Thames). I te toru karaka o te ahiahi o taua rā tonu, ka kauwhautia e ia tana kauwhau tuatahi ki te Whare Karakia o Te Tokotoru Tapu i Pārāwai. I Mei o 1888 ka whakahaeretia e rāua ko te minita ko Wiki Te Paa he mīhana ki roto o Waikato. Ko te kaupapa he titiro ki te kaha o te Hauhau i waenga i te iwi i muri mai i ngā pakanga o te tekau tau atu i 1860. Ko ngā wāhi i torotoroa haeretia e rāua, ko Tāpapa, ko Waotū, ko Pārāwera, ko Ōtorohanga, ko Te Kūiti, ko Taupiri me Pukekawa. I kite rāua e aro mai ana te iwi ki ā rāua mahi whakahoahoa, ā, ko te hua i puta ko te tono mai kia hanga he papa mō ngā mahi a te hāhi i Waikato, ki Waotū me Ōtorohanga.

Ko te Rātapu o te 10 o Hānuere 1892 te wā i whakawahia ai a Pāpāhia e Pīhopa Cowie hei pirihi i te Whare Karakia Matua o Mere i Parnell, i Ākarana. I meinga ko Waipārera hei papa kāinga mōna, ā, hei pāriha hoki māna, kātahi tana utu ā-tau ka hīkina mai i te £50 ki te £60. Ko tana mahi i te tau 1903 he pirihi kaiāwhina i te pīhopa hou o Ākarana, i a Tākuta M. R. Neligan i te Whare Karakia Matua o Mere. Nō te tau 1905 a ia ka tohua hei kaiwhakahaere kaiāwhina mō te mīhana Māori i raro i a Ātirīkona H. A. Hawkins. E tata ana ki taua wā anō te pikinga o ngā utu ā-tau o ngā minita Māori ki te £70.

I te tau 1907 ka tere atu a Pāpāhia rāua ko Hawkins ki ngā moutere o Meranihia (Melanesia). Ko te kaupapa he titiro menā he hua anō ka puta i te tuku minita Māori hei kaiwhakaako mō te mīhana Meranihia. Ko Pāpāhia te tuarua o ngā minita Māori e mōhiotia ana kua tae ki Meranihia. Ko Hēnare Wiremu Taratoa, te hoa haere o Pīhopa Herewini (G. A. Selwyn) ki reira i 1852, te mea tuatahi. Nō muri i te whakataunga a ngā mihinare tokorua nei i te pai o ngā motu Reef o ngā moutere o New Hebrides (ko te īngoa i nāianei ko Vanuatu) e pā ana ki te hauora, ki te kai, ki te reo me te rarata ki te tangata, ka puta tā rāua tohutohu kia meinga taua wāhi hei papa mō ngā mīhana Māori o āmua atu. Kīhai i whakatūria he papa tūturu, ēngari e haere tonu ana te mahi torotoro a te minita Māori i aua moutere.

Nā runga i te tono a te pīhopa o Ōtautahi (Christchurch), a Churchill Julius i Tīhema o 1911, i whakahaeretia ai e Pāpāhia he mīhana i waenga i ngā Māori o te pīhopatanga o Ōtautahi. E ngaro ana ngā kōrero mō ōna hāereerenga, heoti ko te kī a ngā pūrongo he tino pai rawa atu ngā hua i puta i taua mīhana āna.

Nō tana hokinga ake ki Waipārera ka pākia a Pāpāhia e te mate. Mate tonu atu i te 9 o Pēpuere 1912, ā, tanumia ana i te 14 o taua marama. E ai ki te kōrero, kīhai a ia i moe wahine. Kātahi ka tīmata te putaputa ake o ngā kōrero e whakanui ana i āna mahi mā te hāhi i te wā i a ia e ora ana. I whakatapua te Whare Karakia o Pānapa i Pēria o Te Tai Tokerau ki tōna pūmahara, ā, pērā anō ngā kōwhatu hei maumaharatanga ki a ia kei Te Kao, kei Tūranga hoki. Nō te tau 1914 ka whakaarahia tētahi matapihi ōpure i whakatapua hei pūmahara mōna, ki roto i te Whare Karakia Matua o Mere i Ākarana. Kei roto tonu mai i te waharoa ki te whare karakia me te urupā o te Rīpeka Tapu kei Waipārera tētahi whakamaharatanga marutuna e whā mita te teitei. Ko te āhua ia, he pou māpere e whakatāekaekatia ana e te pākākā, ā, e toko ana i te anahera māpere mā. Ko ētahi o ngā kupu whakamaumaharatanga mōna kei te taha o te pou e anga whaka-te-rāwhiti ko ēnei:

E tangi e te iwi ki te Matua kua ngaro
Te Kai Hautū o te waka
Te Whakaruruhau o te iwi i ngā rā o te ora
Te Toka tū Moana i āio ai a roto
Haere e Pā Te Pūtea o ngā mahara o ngā kupu waiho ake
Mā muri e mihi ō koha ki te Ao tūroa


Kei te taha whaka-te-raki te whakaaturanga o te wā i a ia e minita ana, ā, ko tētahi wāhi tēnei o aua kōrero:

'Anō te ātaahua o ngā waewae o ngā kai kauhau o te Maungārongo'

 

I te tau 1892 ka tuhi pēnei a Pīhopa Cowie mō te Pāpāhia, arā, he tangata māhaki, he koiora koha kore, ā, whakapau katoa ana a ia i tōna kaha ki tana mahi.

Me pēnei te tohu i te whārangi:

Wiritai Toi. 'Pāpāhia, Hōne Tana', Dictionary of New Zealand Biography, first published in 1993. Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, https://teara.govt.nz/mi/biographies/2p3/papahia-hone-tana (accessed 20 April 2024)