Te marumaru
He whenua iti a Aotearoa, ahakoa te roa o tōna ākau. He nui ngā hokohoko ki ngā whenua kei tērā pito o te ao.
Ngā here ki Ingarangi
Nō te tau 1840 ka tū a Aotearoa hei whenua maru o Ingarangi. I pūmau ngā Pākehā (ko te nuinga nō Peretānia) o tēnei motu ki Peretānia. Hei tā rātou, he mea pai kia kapi te ao katoa i te mana o Peretānia. I mua i te hingatanga o Hingapoa i te tau 1942, i pōhēhē te iwi o Aotearoa ka tiakina tēnei whenua e te ope moana o Ingarangi. Tū ai ngā toa o Aotearoa ki ngā pakanga e rua o te ao.
Ka piri ki Te Hononga o Amerika
I te pakanga nui ki Te Moananui-a-Kiwa i te wā 1941-1945, nā Amerika a Aotearoa i whakamarumaru i ngā riri o Hapanihi. I te tau 1951 ka whakakotahi a Aotearoa, a Amerika, a Ahitereiria i te tūhono ANZUS. I te tau 1984 ka motu te herenga ki ANZUS, i te kore whakaae o Aotearoa kia tau ngā kaipuke pūngao karihi.
He whenua kei te tonga o Te Moananui-a-Kiwa
He hononga tata ō Aotearoa ki ngā moutere o Kuki Airani, o Niue, o Tokelau. He kirirarau o Aotearoa ngā tāngata o ēnei motu. He whenua motuhake a Kuki Airani me Niue, e whakaae ana rāua kia whai wāhi ki tētahi hononga ki Aotearoa. He takiwā a Tokelau e tiakina ana e Aotearoa; heoi, kei te iwi o Niue te nuinga o ōna kawenga kāwanatanga. Ko te titiro, tērā tonu pea ka rite a Tokelau ki a Kuki Airani me Niue, arā, ka tū hei whenua motuhake e piri ana ki a Aotearoa. Kei roto a Aotearoa i te huinga o ngā iwi o Te Moananui-a-Kiwa (Pacific Forum). Ko ētahi atu mema ko ngā moutere o te tonga o Te Moananui-a-Kiwa, ko Ahitereiria, ko Papua Nūkini.
Ahitereiria
Ko Ahitereiria te whenua tata rawa ki a Aotearoa, ā, koia te tino haumi o Aotearoa, tōna tino hoa tauhokohoko nui rawa atu. Mai i te tau 1983 ka tata atu te piringa ōhanga o ngā whenua nei. Kāore a Aotearoa i whakaae kia kuhu ki te whakakotahitanga o Ahitereiria i te tau 1901; hāunga tērā, taea noatia e te tangata te whakawhiti mai i tētahi whenua ki tētahi whenua ki te noho, ki te rapu mahi hoki. Mai anō, whakataetae ai ngā whenua nei tētahi ki tētahi; hāunga tērā, he rite ētahi o ā rāua tikanga ahurea. Whakanuia ai te rā o ANZAC e ngā whenua e rua nei. Koinei te rā whakamahara i ngā hōia o ēnei whenua i hinga ki Karipori i te tau 1915.
Ngā rōpū o te ao
He hononga ō Aotearoa ki ngā whenua maha o te ao. He tūranga tō Aotearoa ki ngā huihuinga nui o te ao, mā roto i Te Kotahitanga o ngā Whenua o te Ao (United Nations) me te Huihuinga o ngā iwi o Ingarangi (Commonwealth). I te hui tuatahi o Te Kotahitanga o ngā Whenua o te Ao i te tau 1945, ka whakahau a Aotearoa i te minenga kia arongia ngā whenua ririki. Ahakoa whenua iti, ka rongohia te reo o Aotearoa ki te Huihuinga o ngā iwi o Ingarangi.
Ross Dependency
I tapaina te rohenga whenua o Aotearoa i te Tiri o te Moana ki te Tonga, ki a Tā James Clark Ross, te kaihōpara rongonui o Peretānia. I te tau 1957 ka tīmata a Aotearoa ki te whakaputa pane kuini o Ross Dependency. I taua tau anō ka whakatūria he poutāpeta ki Scott Base, i te haerenga tuatahitanga o ngā tāngata ki reira noho ai mō tētahi wā roa. I te tau 1967 ka puta ngā pane kuini Ross Dependency hōu, i te panonitanga ki te pūnaha moni hōu.
Tauhokohoko ki-tai
He mea nui ki te ōhanga o Aotearoa ngā mahi tauhokohoko ki-tai. Kei roto a Aotearoa i te World Trade Organisation (WTO), te Asia Pacific Economic Co-operation Forum (APEC) me te Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD). Tohetohe ai a Aotearoa kia tuwhera ngā tauhokohoko o te ao, tae rawa ake ki ngā ahuwhenua.
Te Tiri o te Moana ki te Tonga
He pānga nui tō Aotearoa ki te Tiri o te Moana ki te Tonga, ā, koia tētahi o ngā kaihaina tuatahi o te Antarctic Treaty (1959). Whakahaerehia ai e Aotearoa te Ross Dependency.