Te whutupaoro Māori i ngā Kura
Mai anō kua kaha te tākaro whutupaoro i ngā kura noho o ngā taitama Māori. I ēnei katoa, ko te Kāreti o Te Aute te mea rongonui rawa mō te whutupaoro, ā, he tikanga tuku iho hoki mō te whutupaoro ki ngā kura tuarua pēnā i a Tīpene, i a Hato Pētera, i a Hato Paora hoki. Ko 1925 te tau, ka wini a Te Aute i te Kapu Mohaka (he whakataetae i tīmata i te tau 1920), koia te tohu toa o te whutupaoro ki te reanga kura tuarua. I te tau 1904 ka tākaro a Te Aute Kāreti ki te tīma kāhui kura nei Combined Great Public Schools ( he kohinga kaitākaro mai i ngā kura tūmataiti o Poihākena) i te Papa Kirikiti o Poihākena i mua i ngā kaimātakitaki 30,000. Tokoono ngā kaitākaro o te haere Tīma Māori i kuraina ki te Aute – tekau neke atu rānei ngā tama o mua o Te Aute kua whai tūranga ki te kapa Ōpango. He whakataetae ia tau tā Hato Paora ki a Te Aute.
Ahakoa kua kati ināianei, hanga whakahīhī ana hoki te kura o Hato Tīpene i tana toa whutupaoro i ngā tau – kua riro i a ia te Kapu Mohaka, me te tūranga toa hoki o ngā whakataetae whutupaoro kura tuarua o Aotearoa, pēnā me Te Aute. Ahakoa tokorua noa ngā tama o mua o Tīpene i kuhu i te tīma kapa Ōpango, ko tētahi o rāua ko te tangata rongonui nei ko Joe Warbrick- nāna i whakarite te haeretanga a te Tīma Māori i te tau 1888-89, he mema hoki ia nō te Kāhui Whutupaoro Rongonui a te Poari Whutupaoro Uniana o te Ao.
Te hononga rīki ki te Kīngitanga
I te matenga o te arikinui, Te Atairangikaahu i te tau 2006, kua noho ia hei kairangi mō te rīki Māori mō ngā tau e 40. He mea amo tana kāwhena i te tahatika o te awa o Waikato ki tana okiokinga ki runga o Taupiri maunga e ngā kaitākaro o ngā karapu rīki Māori o tōna rohe, e Taniwharau me Tūrangawaewae.
Te whutupaoro Māori me ngā karapu whutupaoro Māori
Nō mai anō ngā karapu whutupaoro Māori. I whakatūria te karapu whutupaoro o Hauraki ki Kirikiri, i te rohe o Hauraki i te tau 1883, ā, i whakatūria te karapu whutupaoro o Whakarewarewa i ngā tau mutunga o te rautau 1800. Ahakoa te whakatūnga o ētahi karapu whutupaoro Māori mō te Māori anake, ko te nuinga o ngā Māori i tākaro kē mō ngā tīma karapu takiwā, Māori mai, Pākehā mai. I te tekau tau 2000, ko Ngāti Porou East Coast anake te uniana ā-iwi nei i te motu whānui.
Nō muri mai ka whakahiatotia ētahi karapu rīki Māori ā-rohe, me te tākaro rīki hoki. Tae rawa ki te tekau tau 1950, kua tū ētahi karapu Māori ki Ākarana, te karapu rīki o Tūrangawaewae ki Waikato, ngā karapu o Te Ātiawa me Waitōtara ki Taranaki, te karapu o Huimai ki Rotorua, te karapu o Te Aroha ki Te Whanganui-a-Tara, me te karapu rīki o Kia Toa ki Ōtepoti ‘ko te nuinga he Māori nō “te Kaik” [te pā o Ngāi Tahu ki Ōtākou].’1
He taonga toa Māori
Mai i te tau 1923 ka whakataetae ngā tīma Māori o Te Ika-a-Māui me Te Waipounamu mō te ipu o Te Mori. Nō te tau 1928 ka whakawhānuitia kia whā ngā tīma e whakataetae ana mō te ipu me te Kapu Pirinihi Wēra, arā, ko Te Waipounamu (tai tonga), Te Tai Hauāuru, Te Tai Rāwhiti me Te Tai Tokerau.
He taonga toa Māori ā-rohe
Koia ēnei ētahi o ngā taonga toa ā-rohe:
- Horowhenua – ko te Kapu Whakamaharatanga o Anzac Lewis me te Kapu Thomas Nolan
- Taranaki – ko te Hīra Benton Shield, ko te Hīra Parihaka me te Hīra Whakamaharatanga o Rima Whakarua
- Te Moana a Toi – ko te Hīra Hurinui Apanui, te Kapu o Ratana, te Hīra Ngahoe Challenge me te Kapu Omeka
- Te Tai Tokerau – ko te Kapu Hone Heke Cup me te Kapu Ratana Challenge
- Whanganui – ko te Hīra Tuera (mai i te tau 1896 e whakataetaetia ana e Taranaki me Whanganui), te Hīra Makirikiri, te Hīra Saville me te Kapu Bamber
- Te Wai Pounamu – ko te Kapu Arepa, he mea whakataetae e ngā tīma Māori ā-rohe (i waenga i te ngahuru tau 1930)
I te tau 2011, hei wāhanga mō roto i ngā tōnamana Māori ā-rohe i whakataetae ngā tīma mō te Kapu Pirinihi Wēra, te Taonga o George Nepia, te Kapu Manny MacDonald Challenge me te Kapu Whakamaharatanga o Jack Ruru i muri i ētahi tau whakataetae kore. Waihoki, he taonga toa hou te Taonga Dr Farah Palmer ka whakawhiwhia ki te tīma toa wāhine i te whakataetae.