He korero whakarapopoto
Te iwi o Aotearoa
Kō atu i te whā miriona tāngata te taupori o Aotearoa; e 75 % he Pākehā; i ahu mai te nuinga o ō rātou tīpuna i Ingarangi, Koterana me Airana. Ko ētahi atu manene i haere mai i te rau tau 1800 nō Ūropi, nō Haina, nō Īnia, nō Itari. I ēnei rā, he nui ngā tāngata mai Te Moananui-a-Kiwa me Āhia.
Neke atu i te e 500,000 te taupori Māori. Ko rātou te tangata whenua o ēnei motu. I haere mai te Māori i Te Moananui-a-Kiwa. Nō te takiwā o te rau tau atu i 1200 rātou tae mai ai ki konei mā runga waka.
Ngā nohoanga
He rahi ake ngā tāngata (e 90 % o te iwi Māori) ki Te Ika-a-Māui tērā i ngā tāngata ki Te Wai Pounamu. Ko Tāmaki-makau-rau te tāone nui rawa atu, ā, kei reira te nuinga o ngā tāngata o Te Moana-nui-a-Kiwa, o Āhia, tae rawa ki ngā manene kātahi anō ka tau ki Aotearoa. Ko ngā tāone matua i tua atu i Tāmaki ko Kirikiriroa, ko Te Whanganui-a-Tara, ko Ōtautahi, ko Ōtepoti.
Whānau
Kei te iti haere ngā mārena, ā, kei te pakupaku haere ngā whānau. Kei te piki te rahi o ngā tamariki kotahi anake te pakeke whāngai i a rātou. He mea nui te whānau ki ngā iwi o Aotearoa, he mea nui anō hoki te riro whare.
Hauora, mātauranga, whakapono
Ko te kāwanatanga ka utu mō ngā hōhipera, kura, whare wānanga, e piki ai te ora ki te iwi, e whai mātauranga ai rātou. Me haere te tamaiti ki te kura mai ngā tau e ono ki te 16; heoi, ko te nuinga ka tīmata ki te kura i te rima tau.
Ko te hāhi Karaitiana te whakapono nui.
Te taupori i ēnei rā
He kanorau, takenga maha a Aotearoa, ka kōmitimiti ngā tikanga a te Māori me te Pākehā ki ērā mai Te Moananui-a-Kiwa, mai Āhia, mai hea atu. Ka mauria mai e ngā tauhōu ā rātou ake kai, ō rātou reo, ā rātou ake tikanga. Whakaatatia ai te hōrapa o te ao Amerikena me te ao hurihuri i ngā waea pūkoro me ngā kākahu rerekē kei te kitea.