Kōrero: Ngā haki

Whārangi 3. Ngā hāhi Māori

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Te Ua Haumēne

Ko Te Ua Haumēne te tumu whakarae o te hāhi Pai Mārire, ā, ko ōna pononga ko ngā Hauhau. Ko te haki a Kēnana hei whakaahua i tana whakapono ki te whanaungatanga i waenga i te Māori me te Hūrai. He haki tō ia āpotoro tokorima o te hāhi, tae atu ki ngā rangatira ki a Tītokowaru rāua ko Peehi Tūroa. Ko te tino haki o te hāhi inā noa atu tōna roa, ā, koia nei te haki nui rawa i Aotearoa. E 7 mita te roa, e 3.7 mita tōna teitei. I runga i te haki ko te āhua o Te Matairenga, he atua Māori nō te pakanga.

I waenganui pū i ngā whakahaerenga karakia Hauhau ko te pou niu, arā he poupou 30 putu (neke atu i te 9 mita) te teitei i tū ki waenga i tētahi whenua wātea. I runga ake i te pou niu ko ngā haki e toru:

  • ko Riki, he haki whero e mau ana i te rīpeka mā. Koianei te haki pakanga
  • ko te haki o te poropiti, o te āpotoro o te tohunga rānei, i a ia ngā whakahaere karakia
  • ko Ruru, he haki whero anō, whānui ake i ērā. I runga ko te rīpeka o Hato Anaru me tētahi atu whakairotanga. Koinei te haki o te rangimārie.

Te Kooti

Ko Te Kooti Arikirangi Te Tūruki te poutokomanawa o te Hāhi Ringatū, i mōhio anō ki te mana o te haki. He haki tāna mō ngā wā ka angitu, mō ētahi atu tohu pakanga hoki. Ko tōna haki rongonui ko Te Wepu, e 15.8 te roa, e 1.2 mita tōna teitei. I tuia mai te kākahu nei e ngā hihita o Greenmeadows, te kura mīhana a ngā rangatira o Ngāti Kahungunu. I te tau 1868 ka hopukina e Te Kooti, ā, e rua tau ki a ia ka mau i a Tawa ki Rotorua i te tau 1870. E rua anō ngā haki a Te Kooti i hopukia, arā ki Te Pōrere me Tāpapa, ki te taha raki o Putāruru.

Pāora Te Pōtangaroa

He poropiti a Pāora Te Pōtangaroa nō Wairarapa, nāna i hoahoa te haki matakite nui noa atu ōna tohu. I te tau 1881 ka karangatia te iwi, ā, inā te mano tāngata i mene mai. Heoi, kāore i puta he māramatanga ki ngā tohu o te haki i taua wā.

Mere Rikiriki

Ko Mere Rikiriki tētahi rangatira nō Ngāti Apa. Koia anō hoki te kaiārahi o Te Hāhi o Te Wairua Tapu i ngā tau tōmua o te rautau 1900. I tukuna mai tāna haki e Kīngi Tāwhiao hei tohu ki tōna mana wairua. E mau ana i te haki mā ko ngā whetū me te kōrero ‘E te iwi, kia ora’.

Rua Kēnana

Kawea tonutia e te poropiti o Ngāi Tūhoe e Rua Kēnana ngā kara haki o te whakapono ki roto i te rautau 1900. Ko tētahi ko te Haki Uniana rahi i takohatia e te kāwana ki a Tūtakangahau o Maungapōhatu i te tau 1904. Nō muri mai ka tuhia e Te Rua te kōrero ‘Kotahi te ture mo nga iwi e Rua Maungapohatu’ hei tohu i te hononga ki te Pirimia ki a Te Waari. E rua anō ngā haki a Te Rua. Ko Te Tahi o Te Rangi, arā, ko te tipuna ruanuku o Ngāi Tūhoe tētahi, me Te Wairua Kino, arā, he haki pango hei whakaōhiti i te iwi ki ngā taua whakaeke.

Me pēnei te tohu i te whārangi:

Malcolm Mullholland, 'Ngā haki - Ngā hāhi Māori', Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, http://www.TeAra.govt.nz/mi/nga-haki/page-3 (accessed 29 April 2024)

He kōrero nā Malcolm Mullholland, i tāngia i te 20 Jun 2012