Kōrero: Kākahu Māori

Whārangi 1. Ngā taonga tuku iho

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Ngā momo

He maha ngā tū āhua makawe, taonga, tā, hinu, tā moko hoki a te Māori hei tohu ko wai ia. Ko ētahi kākahu ka tākaia ki te pakihiwi, ki te tikihope rānei, ā, ko ētahi he tātua, he korehe rānei. He maha nga tūmomo taonga ka whakamauria ki te kakī me te taringa.

Ko ētahi kākahu tākai ki te pakihiwi he korowai mō te ua me ngā kahu tāniko. Ko ētahi kākahu tākai ki te tikihope he maro.

Hei whakamaru tinana, hei whakamaru wairua tonu te mahi a te kākahu. I tua atu i te tūranga o te tangata i te ao, kāore i tino rerekē ngā kākahu o te tāne i ō te wāhine.

Te whakaiti

I mua i te taenga mai o te Karaitiana i te tau 1814 ka whakamahi te Māori i te taura hei here i tōna ure. I te wā o Kāpene Kuki ka mau kākahu ngā wāhine ki te tikihope. I te tūponotanga o Kuki me ana tāngata ki ētahi wāhine kirikau e kohi mātaitai ana, ka huna ngā wāhine ki waenga kōhatu, ā, tē puta mai kia whiria rā anō he maro ki te rimurimu. 

Whakakākahu kia pīata ai

I te uitanga o Wharepākau ki te āhua o tōna hoariri o Te Arawa, o Ihu-rākau, ka tohua ia, ‘E toru ngā pū kei ōna makawe, he māhiti tōna kākahu, he hoeroa tōna rākau.’ He kahu kurī te māhiti, ā, he rākau parāoa te hoeroa.

Ngā uauatanga

Kei ngā kākahu ka mōhiotia te mana o te tangata me te rohe i ahu mai ia. Nā te noho kotahi o te tangata, kei te āhua tonu o te rangatira te mana o te iwi e pupuri ana.

Ko ngā tino kākahu ko ērā i roa te whatunga mai, i rākaitia hoki ki ngā tongarerewa ongeonge. Mā ngā rangatira anake ēnei momo kākahu. Arā tonu ngā momo kākahu mō te aiō, te whakatō kūmara me te whakatakataka taua.

Ko te mahi a ngā tāne o Te Tai Rāwhiti i te whakatōnga o te kumara, he mau i ngā kākahu rangatira pērā i te aronui, te māhiti, te paepaeroa, te pūhoro me te pātea. Ko te tikanga o tēnei, kia rangatira rawa ai te mahi e whai hua ai i te hauhake.

Kei ngā kākahu te tohu o te tangata

E kī ana te kōrero ka tiaki te ope taua ki tōna rangatira a Tamaterangi kia tae ake ki te tohi i a rātou i mua i te rewanga. I te noho tonutanga o te rangatira ka tono tōna teina kia tukuna he karakia mā rātou. Ka whakahoki a Tamaterangi, ‘He ao te rangi ka ūhia, mā te huruhuru te manu ka rere’. Mōhio tonu a Makoro kāore ōna kākahu hei tuku karakia, nā reira ka `tangohia e ia tōna kākahu, ā, ka whakamaua ki runga i tōna tuakana.

Te whakatoro i te mana tangata

Ka whakamahi anō ngā rangatira i ō rātou kākahu hei whakatau i tōna mana. Ka whakamahia te korowai, tētahi wāhanga rānei o te korowai hei taunaha i tētahi mea. I tētahi o ngā tūtakinga tōmua a te Pākehā me te Māori, ka taunaha tētahi rangatira i tētahi pū mōna: Me whakatapu rawa au i tēnei pū māku i mua i taku wehenga i tēnei kaipuke. ‘’ … i konei ka hūtia e ia tētahi hukahuka o tōna korowai, ā, ka herea ki te pū. Nō konei kua kore e taea e au te hoko atu taua pū ki tētahi atu tangata.’1

Ngā rerekētanga ā-iwi

He rerekē ngā kākahu me ngā makawe i tēnā rohe, i tēnā iwi. Arā anō ngā ingoa rerekē mō te kākahu i tēnā rohe, i tēnā takiwā. He rerekē pea ngā ingoa o ētahi iwi i ngā ingoa ka huaina i roto nei.

Te mōrearea

Nā te tapu o te hononga i waenga i te kākahu me te mana o te kaipupuri, kāhore e tino kitea ngā kākahu rangatira o mua rawa. Nā te tapu rawa ka hunaia, ka tanumia rānei kia kore ai ōna āhuatanga o te tapu, e pā ki te tangata.

Kupu tāpiri
  1. Frederick Edward Maning, Old New Zealand: being incidents of native customs and character in the old times by a Pakeha Maori. http://nzetc.victoria.ac.nz/tm/scholarly/tei-ManPake-c1.html (last accessed 2 May 2013). Back
Me pēnei te tohu i te whārangi:

Awhina Tamarapa rāua ko Patricia Wallace, 'Kākahu Māori - Ngā taonga tuku iho', Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, http://www.TeAra.govt.nz/mi/kakahu-maori/page-1 (accessed 1 May 2024)

He kōrero nā Awhina Tamarapa rāua ko Patricia Wallace, i tāngia i te 5 Sep 2013