Dictionary of New Zealand Bography logo

Kōrero: Rotohiko Tangonui Haupapa

Whārangi 1: Haurongo

Rotohiko Tangonui Haupapa

1836?–1887

Nō Te Arawa, nō Ngāti Whakaue; he rangatira, he kaiwhakahaere, he kaihāpai akoranga

I tuhia tēnei haurongo e Hamuera Mitchell rāua ko Jenifer Curnow, ā, i tāngia tuatahitia ki Ngā Tāngata Taumata Rau i te 1990. He mea whakamāori nā Ngā Tangata Taumata Rau.

I whānau pea a Rotohiko i te tau 1836 ki Ōhinemutu, i Rotorua, i te wā o ngā pakanga o Te Tūmū me Mātaipuku; ko tōna kāinga tūturu tēnei. He wā i noho ai ia ki Te Koutu e tata ana ki Ōhinemutu, ki Mokoia, ki Maketū hoki kei Ngā Kurī-ā-Whārei ki Tihirau (Bay of Plenty). He tangata mīharo ia, ina he uri ia nō ngā hapū e ono o Ngāti Whakaue, o Te Roro-o-te-rangi, o Ngāti Tūnohopū, o Te Rangi-i-waho, o Ngāti Pūkākī, o Ngāti Taeōtū me Ngāti Hurungaterangi. Ko tōna uretārewa i tātakungia i a Tūnohopū, i a Te Rangi-i-waho; i nui ai ōna mana.

He tama ia nā Hōri Haupapa o Ngāti Whakaue. E ai ki te kōrero, he tangata ia i kaha rite ki ngā haihana whakaomaoma hōia; i kaha ki te tautoko i te kāwanatanga mō ngā tau e whā tekau. Ka tae atu a Kāwana Hōri Kerei (George Grey) ki Rotorua i te tau 1849, ka tūtaki ia ki a Hōri Haupapa; kia haere mai he tūruhi i Ingarangi i muri nei, kua whakaatungia atu e te kāwana mā Hōri rāua ko tana tama hei ārahi haere ki ngā moana. Mate rawa ake a Hōri Haupapa i te tau 1879, kua tū kē a Rotohiko hei kaihautū mō tana iwi me tōna rohe.

Ko te wahine tuatahi a Rotohiko ko Miriata Taiamai, he wahine i whakatairangatia e te Māori rāua ko te Pākehā. I mōhio whānuitia ia nā ana manaaki i ngā iwi i te wā kāore kau he hōtēra, kāore kau he kāinga hei nohanga. Kāore anō kia tino pakeke ia, ka mate i te tau 1876. Tokorua ngā uri. Ko Hiwinui i mate e tamariki ana, ko Wharetūtaki i moe i a Pīnenga Piripi, nō te whānau a Hikairo o Ngāti Rangiwewehi. Ko te wahine tuarua a Rotohiko, ko Te Ririu, he tamāhine nā Hāmuera Pango te tohunga o ngā kōrero Māori, ngā whakapapa, me ngā hītori. Whiwhi tamariki rawa rāua, ko Nataria, i moe rā i a Niramona Taiehu Mitchell.

Mai i te tau 1860, ka tū a Rotohiko i ngā tūranga kaiwhakahaere, ā, ture hoki. Nō te tau 1862, ka noho ia hei hēkeretari, ā, nō muri mai hei karaka mō te rūnanga a te kāwanatanga i whakatūria i Maketū i raro i te kaupapa a Kerei e riro ai mā te Māori ōna rohe e whakahaere. Nō taua wā nei anō, ka whakatūria ia hei karaka, hei āteha o raro iho i te kōti porotiti (circuit court) o Maketū, hei karaka hoki i te Tari Māori i reira. I whakatūria ia hei āteha i te kōti porotiti i te tau 1880. Nāna ngā take a Ngāti Whakaue rāua ko Ngāti Tūnohopū i whakahaere i te Kōti Whenua Māori.

He pukumahi rawa atu ia ki ngā mahi ā takiwā. I whakatūria Te Komiti Nui o Rotorua i te tau 1878 hei rōpū whakakotahi i ngā iwi hei mana whakahaere i ngā whenua o Te Arawa. Ko tōna kaupapa, he ārai i te tangata takitahi kia kaua e hoko whenua. I whakaritea te Komiti nei ki te hanga tāone ki te wāhi o Rotorua i nāianei. I te tau 1883, i raro i Te Ture mō ngā Takiwā Ngāwhā (Thermal-Springs District Act) o te tau 1881, ka whānau mai te poari o te tāone o Rotorua. Ko Rotohiko Haupapa te waha kōrero mō Ngāti Whakaue i runga i te pōari o ngā mema tokotoru. Ko H. W. Brabant rāua ko T. H. Lewis ōna hoa. I noho ia hei mema tae noa ki tōna matenga e whā tau i muri mai.

I puta ngā rongo mō Rotohiko i runga i ētehi atu komiti o te kāinga, āpiti atu ki te komiti whakamana ā-rohe (District Licensing Committee). He kaiārahi ia i ngā whakataetae hōiho i Ōhinemutu. Kāore i roa i mua o tōna matenga, ka tae ia ki te huripokitanga tuatahitanga o te oneone hei waitohu i te tīmatanga o te rerewē mai i Ākarana (Auckland) ki Rotorua. I māmā te kaupapa nei, nā te whakaaro rangatira o Ngāti Whakaue ki te 20,000 eka i Mamaku e mātotoru ana i te rākau.

Ko te whakaaro rangatira rawa atu o Rotohiko Haupapa ki te iwi, ko te kaupapa o te mātauranga. He matatau ia ki te reo Pākehā me te reo Māori. Kua ū hoki ia ki te ikeike o te mātauranga. He wā poto i te tau 1867, i tū he kura ki Ōhinemutu, ā, i tū ano he kura i runga o Pukeroa i ngā tau pokapū o te tekau tau mai i 1870. Whakaakohia ai ngā tamariki i roto i te whare raupō i māturuturuhia e te wai. I tautohetohe a Rotohiko kia hōmai he whenua pai kē atu mō ngā tamariki. Kotahi te wāhi i whakahēngia e ia, he kore wahie, he kore wai. I tautohetohe tonu ia kia hōmai he 200, he 300 eka rānei hei tūnga kura matua mō te rohe katoa.

Ahakoa ngā whenua i arohangia e Ngāti Whakaue, kāore te kāwanatanga i whakakorikori, ā, nō te tau 1880 rā anō, nō te whakatuwheratanga o tētehi kura Māori i Ōhinemutu mō ngā tamariki katoa, Māori, Pākehā. Nō te tīmatanga takitahi ngā Māori i tae ki te kura. Nō te tukunga rā anō o Rotohiko i tētehi whenua e toru eka te rahi, kātahi anō te takitini ka haere ki te kura. I Pukeroa, arā i te takiwā o Te Wharau a Tahora Whakarua te kura nei. Kei taua wāhi tonu e tū ana te whare kura o Rotorua mō ngā tamariki kātahi anō ka tīmata. Nō Mei o 1887, ka oti te whare kura, ka tīmata ngā mahi whakaako i Hune, i mua iti atu o te matenga o Rotohiko. Nā te kaha o ōna whakaaro, ka rāhuitia he whenua hei hāpai i te kaupapa mātauranga. Kei te tāone o Rotorua te whenua nei; he tino huarahi moni tēnei hei manaaki i ngā kura tuarua e rima. He whakaaro nō te iwi i te mea, ko ia te hunga nāna i whakatō te kākano o te mātauranga i Rotorua, ka tapaina tētehi o ngā tiriti ki tōna īngoa, ki a Haupapa.

Kei tōna whakaahua, kei te whare taonga o Rotorua (Rotorua Museum), ka kitea te hanga pai o te kanohi, te tau me te torotika o te tū. Ka kitea tonutia atu ana rohārio e mau ana kei te kakī o tana hūtu, ka mōhiotia, he pou nō te Hāhi Katorika. I mate ia i te 1 o Ākuhata o 1887; kei te taha ia o tōna pāpā me tōna hungawai a Hāmuera Pango e takoto ana, kei tētehi toropuke kei te urupā o Kauae, kei Ngongotahā.

Me pēnei te tohu i te whārangi:

Hamuera Mitchell and Jenifer Curnow. 'Rotohiko Tangonui Haupapa', Dictionary of New Zealand Biography, first published in 1990. Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, https://teara.govt.nz/mi/biographies/1r18/rotohiko-tangonui-haupapa (accessed 29 April 2024)