Kōrero: Whānau

Whārangi 1. Maramatanga hou o te tikanga o te whānau i ēnei rā

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Inā noa ake te hōhonu o te kupu whānau. He taha kikokiko, hinengaro, wairua hoki, ā, e ahu mai ana i te whakapapa. He tini ngā āhuatanga o tēnei mea te whānau e takea mai ana i te toi huarewa o te iwi Māori. Mā roto hoki i te whānau whai take anō ai ngā taonga tuku iho a ngā tīpuna ki roto i tēnei ao hurihuri.

Te mātauranga whānau

Tae anō ai te tawharau o te whānau ki te hunga whāngai me te hunga kua mate. Tērā ngā mahi mā te tangata, he mahi anō hoki mā te whānau whānui. Ka whānui hoki te āhua o te whānau mai i tōu ake, ki te whānuitanga rōpūkē atu. Heoi ko ngā āhuatanga nui e noho motuhake ai ia i ngā rōpū hapori noa ko te whakapapa, te wairuatanga me ōna hononga ā-hapū, ā-iwi hoki.

Te whānau o mua

Ki tā te titiro atu a ngā tohunga whaipara tangata ki ngā whānau Māori o te rautau 1700:

  • e toru ngā reanga tangata o te whānau – he tangata, he wahine, ko ō rāua uri – tae atu ki ō rātou hoa rangatira, tamariki hoki
  • he tāngata e noho ana i ētahi kāhui whare
  • he kāhui tāngata e whakahaere ana i ngā mahinga mō te whānau mō ia rāi
  • te pūtake o te iwi e takea mai ana i te whakapapa tipuna (kei te puku ko te hapū, kei te kāuru ko te iwi).

Ngā tauira whānau o mua

I te wā o te toitūtanga whānau Māori e whirinaki tonu ai te Māori ki te oranga taiao, e whakapau kaha ana hoki ia kia ora ai tōna whānau. Ki tā te tohunga whaipara tangata a Joan Metge ko ngā whānau Māori o te rautau 1700 me te 1800 he tuturu (‘classic’ ). I tēnei mano tau kei te mau tonu ētahi ki te noho tahi o ngā reanga e toru o te whānau, ahakoa kore haere ana. Kua kore haere te noho papa kāinga a ētahi whānau, ā, ko te nuinga o ngā uri kua marara i te motu me te ao. Ināianei me kimi mahi ngā pakeke e whai moni ai ki te hoko parāoa me te pata.

Whānau ipurangi

I ngā tau o te 2000, ka noho tāpiri tonungā whānau mā te ipurangi me ngā pae tukutuku hapori. Ko Naumaiplace.com tērā tētahi ingoa arorua ko ‘know my place’ kē te aro Pākehā o te kupu. Ko te hunga toro mai i tēnei ipurangi ka uia he aha te take kia ‘Naumaiplace’? ko te whakautu, mō te Whānau Ora.

Ngā momo whānau

I tua atu i te whānau ā-whakapapa nei, arā anō ētahi momo whānau ka kotahi mai i runga i te whakaaro whakakotahi. Ka karangatia anō e Metge ēnei momo whānau e rua he whānau ā-whakapapa tētahi, he whānau ā-Kaupapa tētahi.1

Kupu tāpiri
  1. Joan Metge, New growth from old. Te Whanganui-a-Tara: Victoria University Press, 1995. Back
Me pēnei te tohu i te whārangi:

Tai Walker, 'Whānau - Maramatanga hou o te tikanga o te whānau i ēnei rā', Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, http://www.TeAra.govt.nz/mi/whanau/page-1 (accessed 20 April 2024)

He kōrero nā Tai Walker, i tāngia i te 5 May 2011, updated 1 Jun 2017