Kōrero: Te mana o te wāhine

Whārangi 7. Ngā tōrangapū, pakihi, me te reo

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Ngā tōrangapū

Ko 1949 te tau ka riro i a Iriaka Rātana te tūru Māori o te Tai Hauāuru, ā, ka noho koia te wahine Māori tuatahi kia uru ki rō paremata. E 20 tau noho rawa ia ki tēnei tūru. I te tai tonga ka toa a Whetū Tirikatene-Sullivan i te tūru Māori, ā, i te tau 1972 koia te wahine Māori tuatahi kia tū hei minita matua, arā i tōna whakamanatanga ki te tūranga minita tāpoi.

I te tau 1993 ka riro i a Sandra Lee te tūru o te Pokapū o Tāmaki. Hei tuatahitanga tēnei mō te wahine Māori kia riro tētahi tūru whānui o te Paremata o Aotearoa.

Ā, i te tau 2011 tokorua ngā rōpū tōrangapū he kaiārahi wahine Māori ōna – ko Tariana Turia o te Rōpū Māori rāua ko Metiria Turei o te Rōpū Kākāriki.

Te reo whakamāui

I te tau 1958 ka whakatau ake te tohunga kaiwhakaako a Koro Dewes, ‘Ko te reo te kaupapa o te Māoritanga ... Kei ngā kōkā o ngā tamariki te whakautu mō tēnei’.1 Ko ngā wāhine Māori hoki ngā pou o te whakamāuitanga o te reo Māori. I te tau 1972 ka takoto i a Hana Jackson tana petihana ki te Paremata kia whakaakohia te reo me ngā tikanga Māori ki roto i te kura. Ko Katerina Mataira rāua ko Ngoingoi Pēwhairangi ērā i whakatipu i ngā kura reo o Te Ataarangi. E kīia ana hoki a Mataira ko te ruruhi o te kura kaupapa Māori. Inā anō te maha o ana pukapuka Māori mō te hunga tamariki.

Ko Kahurangi Iritana Tāwhiwhirangi te taituarā o te kōhanga mai anō i ōna tīmatanga i ngā tau tōmua o te 1980. I tautokohia te kaupapa o te Kōhanga Reo e ngā māmā me ngā kuia i runga i te mātāpono, ‘Te tīmatanga o te reo kei ngā waiū o te whaea’.2

Pakihi

Nō te tau 1987 whakatūhia ai e te Rōpū Wahine Māori te Kaporeihana Whakawhanake Wahine Māori, arā he pūtahi moni e whakahaerehia ana e te wahine Māori mō te whanake i te ōhanga Māori. I te tau 2005 ka kitea ki te Pūrongo o Aotearoa mō te Mātai Rakihinonga Ao Whānui ko te wahine Māori te tuatoru o te ao mō te ‘rakahinonga āheitanga’.

Kupu tāpiri
  1. Te Ao Hou 24 (Whiringa-ā-nuku 1958), wh. 17. Back
  2. Government Review Team, Government review of Te Kōhanga Reo: language is the life force of the people. Te Whanganui-a-Tara: Te Kōhanga Reo National Trust, 1988, wh. 18. Back
Me pēnei te tohu i te whārangi:

Rawinia Higgins rāua ko Paul Meredith, 'Te mana o te wāhine - Ngā tōrangapū, pakihi, me te reo', Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, http://www.TeAra.govt.nz/mi/te-mana-o-te-wahine/page-7 (accessed 20 April 2024)

He kōrero nā Rawinia Higgins rāua ko Paul Meredith, i tāngia i te 5 May 2011, updated 1 Jun 2017