Kōrero: Te iwi Māori kei ngā tāone

Whārangi 1. Te noho tāone

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

I te tau 2013, e 84% o te iwi Māori kei ngā tāone e noho ana. Ko te nuinga kei ngā tāone nunui: e 25% ka noho ki te rohe o Tāmaki, te tāone nui rawa ki Aotearoa. Tini tonu ka hokihoki ki ō rātou ‘kāinga tūturu’. Hāunga tērā, i te tiro whānui o te tau 2013, e 17% o ngā tāngata Māori i uia ai, i kī, kāore ō rātou hononga ki tētahi iwi. Ka kī kē rātou he ‘Māori nō te tāone’ rātou.

Ka tīmata te neke

I mua i te Pakanga Tuarua o te Ao, neke atu i te 80% o te iwi Māori i te noho ki te tuawhenua, ki ngä rohe o ngā iwi. Atu i te tekau tau o 1920, ka māturu te heke o ngā tāngata ki ngā tāone, heoi, nā te paheketanga o te ōhanga o te ao i te tekau tau o 1930 tēnei rere i kati.

Ngā wehenga

Kōrero ai a Tä Pāora Reeves mō te neke a ōna mātua ki te tāone noho ai:

‘I te tau 1921 ka neke ōku mātua ki te tāone. Nā te whakaaro kia whai mahi neke ai rāua ki te tāone, kia tangata tāone ai rāua. I pakeke tōku whāea ki te taha o te pā. Ka wehe tōku whāea i te kāinga ka haere ki te tāone, ka wehe ia i tōna ao Māori, ōna whanaunga, ka haere ki tētahi wāhi e kore e tareka ngā mahi Māori.’ 1

I te wā o te pakanga, ka whakahaua ngā Māori ehara i te hōia, kia mahi i ngā mahi tautoko i te whawhai. Koinei te tīmatanga o te neke a te Māori ki ngā porowini nui.

Te heke ki te tāone whai muri i te pakanga

Whai muri i te pakanga, tini te tāngata ka neke ki ngā tāone. I taua wā, e hiki ana te ōhanga o te ao, kua tuwhera te tini o ngā mahi hōu ki ngā tāone. Waihoki, kua paheke ngā mahi ahuwhenua i taua wā, kua kore he mahi mā ngā taitamatāne, taitamawāhine hoki. Ahakoa ngā mahi whakapakari pāmu, nā te pakupaku o ngā pāmu, e kore e tareka he oranga mō te whānau i te whenua. Ka mutu, i taua wā e kaha ana te tipu o te taupori Māori.

‘Te mahi, te moni, te ngahau’

Ehara i te mea i kawea te nuinga o ngā Māori ki ngā tāone e te ia, engari i āta whakaaro rātou mō te neke ki te tāone mō te mahi, mō te moni me te ngahau. I te tīmatanga, ko te nuinga o ngā Māori i neke ki ngā tāone, he rangatahi Māori kāore anō kia mārena, e rapu ana i tētahi atu momo nohonga. Ko ō rātou whakaaro, he pōturi rawa te kāinga, he pēhi rawa ngā whakahaere a ngā pākeke i a rātou. Muramura ana ō rātou kanohi mō te tāone.

Ngā kaupapa here a te kāwanatanga

Kia tae ki te tekau tau atu i 1960, kua tīmata te hūnuku o te tokomaha o ngā whānau ki ngā tāone. Kua aro te kāwanatanga ki te mea, kei ngā tāone te oranga mō te Māori. I te tau 1961 ka puta te pūrongo a Hunn me tana tūtohu kia neke ngä Māori ki ngā tāone. Ka whakatenatena te kāwanatanga i ngā whānau Māori kia hūnuku ki ngā tāone. Ka āwhinatia rātou ki te rapu whare, ki te rapu mahi, me te whakatau i a rātou ki te tāone.

Ka rerekē te taupori

Ko te hūnuku a te iwi Māori ki ngā tāone tētahi o ngā heke nui rawa atu o tētahi iwi puta noa i te ao. I te tau 1945, e 26% o te iwi Māori e noho ana ki ngā tāone. I te tau 1956, kua piki tēnei ki te 35%. I te tau 1966, kua piki tēnei rahi ki te 62%. Tatū rawa ki te tau 1986, kua 80% o te iwi Māori e noho ana ki ngā tāone. Nā tēnei ka noho mokemoke ngā kāinga i te tuawhenua i te korenga ake o ngā whānau.

Te ngākau o te Pākehā

I te nekehanga ki ngā tāone kātahi anō ētahi Māori ka tūtaki ki te Pākehā. I te tīmatanga ka ātete te tini o ngā Pākehā ki te neke a te Māori ki ngā tāone. Ko tō rātou i whakaaro ai, ehara te tāone i te wāhi pai mō te Māori – me noho kē rātou ki ō rātou kāinga i raro i ā rātou anō tikanga. I toko tēnei whakaaro nā te māharahara a te Pākehā mō te Māori me āna tikanga, kei raruraru i te noho a te Pākehā i ngā tāone.

Nāwai ā, ka kitea te painga ka hua i te noho a te Māori ki ngā tāone. Ka tūtakitaki te Māori me te Pākehā ki ngā wāhi mahi me ngā wāhi ngahau. I whakaae te kāwanatanga ki te kōmititanga o ngā iwi e rua, kia pai ai te whakatau i te Māori ki ngā tāone.

Ka moe tahi te Māori me te Pākehā

I te tekau tau atu i 1960 ka piki te rahi o ngā mārena i waenganui i ngā Māori me ngā Pākehā. Ka nui hoki ngā mārena i waenganui i ngā Māori o tēnā iwi, o tēnā iwi. I ngā tāone, he nui ake ngā tūtakitanga a ngā tāne me ngā wāhine tērā i ngā kāinga i te tuawhenua.

Kia tae ki te tekau tau atu i 1960 ka tipu ake ngā tamariki o ēnei mārena, ko te whakatipuranga Māori tuatahi kia pakeke ki ngā tāone. Tokomaha ngā tamariki nei ka taea te whakapapa ki ngā iwi maha, heoi, he rerekē tō rātou whakatipu ki tērā o ō rātou mātua i haere mai ai i ngā kāinga tūturu.

Kupu tāpiri
  1. Paul Reeves. ‘Te kupu tuatahi: the first word.’ In He matapuna: a source: some Maori perspectives. Wellington: New Zealand Planning Council, 1979, p.10. › Back
Me pēnei te tohu i te whārangi:

Paul Meredith, 'Te iwi Māori kei ngā tāone - Te noho tāone', Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, http://www.TeAra.govt.nz/mi/te-iwi-maori-kei-nga-taone/page-1 (accessed 16 April 2024)

He kōrero nā Paul Meredith, i tāngia i te 8 Feb 2005, updated 17 Feb 2015