Kōrero: Ngā poropiti

Whārangi 7. Ētahi atu poropiti o te rau tau 1900

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Te Mātenga Tāmati

I tua atu i a Rua Kēnana, he maha anō ngā tāngata i whai kia kapi te tūranga o Te Kooti. Ko te tuatahi tonu ko Mātenga Tāmati o Ngāti Kahungunu ki te pito whakarunga o Te Wairoa. I te tau 1894, ka whakamārama ia i tana matakite mō te tāpenakara a Rāwiri; ka topea ngā rākau 12 ki te wao o tuawhenua ake o Te Wairoa, ā, ka tapā ia rākau ki tētahi o ngā ingoa tekaumārua o ngā tamariki a Hakopa, te tipuna o Iharaira. Ka tiaki ana pononga mā te whakapono e kawe ngā poro rākau, ā, nō te waipuke i te tau 1904 ka tere ngā poro katoa (hāunga tētahi) ki te wāhi i tohua ki te takutai, arā ki Kōrito. Kua tapaina tērā i ‘pōtere atu’ ki te ākau ko Hohepa. Ka whakahokia mai tērā i tawhiti ki ōna tuākana. E tatari tonu ana ngā rākau ki te kaiwhakatutuki i te kī.

Mere Rikiriki

Ko Mere Rikiriki te tamāhine a Kāwana Rōpiha (Hunia) o Ngāti Apa. He uri ia nō Maata, tērā tohunga rongonui i te wā o te Tiriti o Waitangi. I te tau 1910 e whitu ngā wā nā Mere anō ia i iriiri i ngā wai o Rangitīkei. Nāna i whakaū Te Hāhi o te Wairua Tapu. Ka mōhiotia ia mō āna mahi poropiti me tōna hāhi ā-Karaitiana nei. I te tau 1912 ka matakite ia mō te haerenga mai o tētahi poropiti. Nāwai ka whakaaengia ko taua tangata ko tāna irāmutu tonu, ko Tahupōtiki Rātana. I poropiti anō ia mō te whai hiranga o ana tama hoki o Ārepa me Ōmeka.

Rātana

He kaipāmu a Tahupōtiki Rātana nō Ngāti Apa. I a ia e hī ana ki Whangaehu, ka pae mai ngā tohora e rua. I te pānga o Ōmeka e te mate, ka nohopuku a Rātana kore kai, karakia ana. Nō te 8 o ngā rangi o Noema 1918 ka pā matakite ia ko ia tonu hei arataki i te iwi mai i ngā atua tawhito. I tua atu i tāna whakaaranga hāhi, ka tū anō i a ia te rōpū tōrangapū whai i ngā tūru Māori katoa o te Paremata mō ngā tau maha.

Te Hāhi o te Ruri Tuawhitu o Ihowā

Nō Ngāti Koata me Ngāti Kuia a Haimona Pātete. I te tekau tau 1890, nāna i whakamahi ngā akoranga a Pāora Te Pōtangaroa kia hanga i tana hāhi ko Te Hāhi o te Ruri Tuawhitu o Ihowā. E kīia ana nā Pātete tētahi kōtiro i whakaora kīhai i taea e ngā tākuta. Ka poua te whakapono nei ki Wairau me Wairarapa, ā¸ i ngā tau 1915–18 kotahi 18 te rahi o ana minita, pīhopa hoki. Ka korara te minenga i te taenga o Rātana ki roto o Wairau i te tau 1921.

Te Haahi o Te Kooti Rikirangi

Ko Wi Raepuku (Wi Horn) o Whanganui tētahi i tohua e Te Haahi o Te Kooti Rikirangi hei piki tūranga mō Te Kooti. I te tau 1937 ka tū motuhake mai tēnei hāhi.

Māramatanga

I te ngahuru tau 1930 ka arataki a Hōri Enoka (Te Mareikura) i te whakapono o Te Māramatanga ki Ōhakune me Taitoko. He mea whakaaweawe tēnei hāhi e Mere Rikiriki. Whai muri i tōna matenga i te tau 1946 ka taka āna mahi ki ōna tungāne (me ētahi atu). Ka whai wāhi ngā poropiti katoa o mua ki te hāhi Māramatanga. Ka tonoa ōna kaihautū i ngā haerenga ki raro i te mana o ngā Katorika, ki raro rānei i tā rātou anō kaupapa.

Hoori Keeti

He minita whai mana a Hoori Te Kou-o-Rehua Keeti nō te hāhi Ringatū i ngā tau mai i te tau 1942 ki tōna matenga ki te kāinga i Ōmāio i te tau 1961. He matakite ia i tāuwhiuwhi i ana tūroro ki te waitai me te hinu ōriwa. I tōna wā i Tātai-ā-Hape ki te whārua o Te Waimana ki Te Urewera, ka hanga ia i tōna peka o te hāhi Ringatū, arā, ko te Rangimārie, ā, ka whai wāhi mai hoki ko Tame Te Maro, te kaiārahi me te hēkeretari o te Kotahitanga o te Tiriti o Waitangi.

Alexander Phillips

I te tau 1961, ka whakatū a Alexander Phillips i te Kōtahitanga Building Society Incorporated hei kaupare i ngā mākutu a te tangata. I Taumarunui, ka whakatūria tana marae o Manu Ariki, tae atu ki te Kura Wānanga me te whare o te Atua ko Unveiling the Rock of Bethel. I te tau 2007 ka whakanuia e ia tōna huritau 90 ka kīia hoki ia ‘te poropiti Māori whakamutunga’; ka mate nei ia i te tau 2008.

Tātai whakaheke

Ka tātai ā-wairua mai ēnei kaiārahi tētahi i tētahi, ahakoa hoariri i ētahi wā. Ko rātou katoa tonu ka rongo i te whiu a te kāwanatanga, a te pirihimana rānei. Heoi ko te aro nui o ēnei rangatira ko te oranga Māori kua rua rau tau e haumate ana e noho manene ana. Ko te kaupapa tuakiri whānui a ēnei rangatira he whakakotahi i te iwi Māori ki raro i te ingoa o ngā Iharaira, ahakoa ngā rerekētanga ā-iwi. Ki tā te titiro Māori he mana nō te atua te mana o te rangatira nei ka manaakitia mō tētahi whakatipuranga ka tukuna iho ai. Inā ia nei he rite tonu te whakahou i te rārangi poropiti.

Me pēnei te tohu i te whārangi:

Judith Binney, 'Ngā poropiti - Ētahi atu poropiti o te rau tau 1900', Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, http://www.TeAra.govt.nz/mi/nga-poropiti/page-7 (accessed 19 April 2024)

He kōrero nā Judith Binney, i tāngia i te 5 May 2011