Kōrero: Ngā manu

Whārangi 6. Te tapa ingoa manu

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Ka whakaingoa te Māori i tētahi manu i runga i tana tangi, ōna huruhuru, tae atu ki āna whanonga.

Hihi (stitchbird)

I te hopukanga a Māui i te rā, ka tono a ia ki te hihi mō tahi wai māna. Tē aro atu o te hihi. He kupu anō te hihi mō ngā tara o Tamanui-te-rā.

Hōkioi (Haast’s eagle)

Kua mate noa atu tēnei manu nui te hōkioi, heoi, kei te maha o ngā kōrero tuku iho ngā kōrero mōna. Kāore i kitea te hōkioi, ko te tangi anake ka rongohia, he tohu ki te aituā. He rite tōna ingoa ki tana tangi: ‘Hōkioi, hōkioi, hu!’. Mōhiotia ai tēnei manu ki te tai tonga ko te pouākai.

Kākāriki (small green parrot)

He manu nohinohi te kākāriki, arā, kākā – riki. Ko te tikanga o te whakataukī ‘He kākāriki kai ata’, e kōrero ana mō tētahi tangata matapiko ka kai horo i te ata i mua i ngā mahi.

Kea (mountain parrot)

He mea tapa te ingoa o tēnei kākā noho maunga ki tana tangi – ‘keee aaa’. Ahakoa he ioio, he whīroki te kiko o te kea kainga tonutia a ia e te Māori. E kī ana te iwi o Waitaha, ko o ō rātou kaitiaki, ko te kāhu, ko te ruru, ko te kea.

Kuruwhengu (shoveler)

Ahu mai ai te ingoa o tēnei pārera nā te āhua o tana whenguwhengu. Ka pēnei tana hoihoi i a ia ka ruku kai i ngā wai pāpaku.

Pāpango (black teal)

I tapaina te ingoa o te pāpango mō ōna huruhuru pango; whai anō tērā o ōna ingoa, ko matapōuri.

Te hoiho (yellow-eyed penguin), te pokotiwha (drooping crested penguin), te kororā (blue penguin)

Tapaina ai te hoiho mō tana tangi, te pokotiwha mō tōna koukou kōwhai me ōna tukemata tāhei, ko te kororā mō tana tangi.

Pīhoihoi (pipit)

Te hoihoi hoki o te manu nei, whai anō kīia ai he pīhoihoi. Arā anō tōna ingoa ko te whioi, arā he manu whio.

He aha i te ingoa?

Ko te tangi a te toa kiwi ko ‘koire’, ‘hoire’ rānei, ko te tangi a te uwha he ‘poāi’. He rite te tangi a te toa mō te uwha ki te ‘kiwi’ – koirā pea te takenga o tōna ingoa. Ki ētahi atu, i ahu mai te ingoa o te kiwi i te ‘kivi,’ he manu i mahue atu i Hawaiki i te heke o ngā tūpuna ki Aotearoa.

Pītoitoi, karuwai rānei (robin)

He rite te karanga a te pītoitoi ki te pī-toi-toi-toi. Ko tētahi atu ingoa mōna ko te karuwai, nā te waiwai o ōna kamo. He wā ka tohu tana tangi ki te pai, he wā ka tohu tana tangi ki te kino.

Takahē

E ai ki te kōrero i ngaro rawa atu te takahē i te tirohanga kanohi; heoi nō te tau 1948 ka kitea anōtia. He moke te manu nei, e noho ana koia anake, whai anō tērā o ōna ingoa, te moho. E kī ana te Māori he ōrite te tangi a te takahē ki ngā pounamu e rua ka oroa.

Tētē whero (brown teal)

Ko te ‘tētē’ te tangi a tēnei pārera. He whero, he kehu ōna huruhuru.

Tīeke (saddleback)

Ka ohorere tēnei manu ka ‘tīeke’ tana tangi. Arā atu tērā o ōna ingoa ko tīeke rere, nā tana tangi ina tumeke ia.

Tītiti pounamu (rifleman)

Ko te pūtake o te ingoa o te manu nei te tītiti pounamu, nā te tioro o tana tangi me ōna huruhuru pounamu. Noho ai te tītiti pounamu ki ngā ngahere tawai, koirā hei ētahi wā karangatia ai te manu nei ko te momotawai.

Whio (blue duck)

Noho ai te whio ki ngā awa kohuka i te tuawhenua. Ahu mai ai tōna ingoa i te tangi a te toa, ‘whio whio’.

Me pēnei te tohu i te whārangi:

Kelly Keane, 'Ngā manu - Te tapa ingoa manu', Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, http://www.TeAra.govt.nz/mi/nga-manu/page-6 (accessed 21 April 2024)

He kōrero nā Kelly Keane, i tāngia i te 24 Sep 2007, reviewed & revised 17 Feb 2015