Kōrero: Ngā hākinakina, te rēhia

Whārangi 2. Te petipeti

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Hītori

Kua roa te petipeti ki Aotearoa. I te rau tau atu i 1800, ka petipeti ngā tāngata i te purei kāri, i ngā whakataetae hākinakina. Heoi, ko te hākinakina nui rawa te petia ko te tauomaoma hōiho. Ka tū ngā tauomaoma hōiho tuatahi ki Pēwhairangi i te tau 1835.

Ka ātete ngā hāhi i ngā mahi petipeti. Whai anō i te paunga o te rau tau 1800, ka tīmata te tāmia o te hunga tango peti, ā, i te tau 1910 ka aukatia rātou i ngā tauomaoma hōiho. I mua i te tekau tau o 1980, i tua atu i te tākaro ‘two up’ a ngā hōia i ngā pakanga nui o te ao, te ‘pakapoo’ (he momo rota) i tākarohia e ngā tāngata mai Haina, ko ngā momo rota me ngā tauomaoma hōiho ngā take nui mō te petipeti. Atu i te tau 1932, ka whakahaerehia ngā rota a Hammond rāua ko McArthur mō ngā kaupapa toi i raro i ngā ture a te kāwanatanga. I te tau 1961 ka tīmata te rota Golden Kiwi. I te tau 1951 ka taka ngā petipeti hōiho katoa ki raro i ngā whakahaere a te TAB (Totalisator Agency Board), he pokapū nā te kāwanatanga i whakatū.

Mīhini tatau petipeti 

He tama a George Julius nā tētahi o ngā pīhopa matua tōmua o te hāhi Mihinare ki Aotearoa. Nāna i auaha te mīhini tuatahi o te ao ki te tatau petipeti tauomaoma hōiho, petipeti hākinakina hoki. I hangaia e ia i te tuatahi hei mīhini tatau pōti, heoi, ka urutau e ia te mīhini mō te tauomaoma hōiho, hāunga te mea kāore anō ia kia tae ki te mātaki tauomaoma hōiho. Nā te Karapu Rērehi Hōiho o Ellerslie i Tāmaki-makau-rau te tono tuatahi mō tētahi mihini i te tau 1913. Ka hipa te tekau tau, ka whakawhiwhia a Julius ki te tohu Tā e Ahitereiria mō ana mahi hangarau. 

Hurihuri te wīra

Kātahi ētahi panonitanga nui i te tekau tau atu i 1980. Ko te tuatahi o ēnei, ko te tīmatanga o Lotto i te marama o Hune i te tau 1987. Ka aro nui te iwi ki tēnei momo rota ka puta ia wiki. I ngā tau tōmua o te tekau tau atu i 2000, e 67% o te taupori i te tākaro i tēnei rota ia wiki, ā, e 400,000 i te mātaki i runga pouaka whakaata i ngā pō o te Rāhoroi. I te tau 1988, ka whakaaetia e te ture ngā mīhini petipeti ki ngā karapu hākinakina, ngā karapu whai raihana, ngā whare o ngā mōrehu hōia (RSA), tae rawa atu ki ngā hōtera. Nō te tau 1989 rā anō whakaaetia ai e te Paremata ngā whare petipeti (casino), ā, tatū ki te tau 2003, e ono ngā whare petipeti nui o Aotearoa – kei Ōtautahi, kei Tāmaki-makau-rau, kei Ōtepoti, kei Kirikiriroa, ā, e rua kei Queenstown. Ka tuwhera ngā whare petipeti, ka heke ngā petipeti tauomaoma.

Hei utu, ka hōrapa ki ētahi atu hākinakina ngā petipeti ka tareka e te TAB. I te tau 1987, e 85% o ngā moni petipeti katoa i utaina ki ngā tauomaoma hōiho. Tae rawa ki te tau 2000, kua kaha te paheketanga. Kua tahuri te taupori ki ētahi atu momo petipeti, inā:

  • mīhini petipeti – e 35%
  • whare petipeti – e 26%
  • ngā kēmu petipeti a te Kōmihana Rota (Lotto, Instant Kiwi, Daily Keno) – e 21%
  • ngā hākinakina, tae ake ki ngā whiwhinga i ngā kēmu whutupaoro, kirikiti hoki – e 18%.
Me pēnei te tohu i te whārangi:

Jock Phillips, 'Ngā hākinakina, te rēhia - Te petipeti', Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, http://www.TeAra.govt.nz/mi/nga-hakinakina-te-rehia/page-2 (accessed 17 April 2024)

He kōrero nā Jock Phillips, i tāngia i te 8 Feb 2005, updated 1 Sep 2015