Dictionary of New Zealand Bography logo

Kōrero: Heberley, Jacob William

Whārangi 1: Haurongo

Heberley, Jacob William

1849–1906

Nō Te Āti Awa; he tohunga whakairo

I tuhia tēnei haurongo e Roger Neich, ā, i tāngia tuatahitia ki Ngā Tāngata Taumata Rau i te 1993. I whakahoutia i te o Āpereira, 2015. He mea whakamāori nā Ngā Tangata Taumata Rau.

E ai ki te tuhinga a tētahi o te pūtoi, i whererei a Jacob William Heberley (Hākopa Wiremu Hēperi) ki Pōneke (Wellington) i te 11 o Āperira 1849. Ko ia te tuaono o ngā tamariki a James 'Worser' Heberley, te kaiwhai tohorā rā, rāua ko tana wahine ko Te Wai (ko Māta Te Naihi anō tētahi o ōna īngoa) nō Puketapu o Te Āti Awa. I te mutunga o āna mahi manawa kai tūtae e tere ana i ngā moana o te ao, ka noho ia ki uta i te tau 1830, ki te teihana hopu pakake a Jacky Guard i Te Awaiti. Nō muri tata mai ka noho tahi rāua ko Te Wai; he whanaunga ōna i Pipitea (te tūnga o Pōneke i te rā nei), i Waikanae me ētahi o ngā nohoanga kāinga o roto o ngā kokorutanga o Marlborough. I iriiria ā rāua tamariki tokotoru tuatahi i Te Koko-a-Kupe (Cloudy Bay) e te mihinare Wēteriana rā, e Te Haena (Samuel Ironside) i te 13 o Tīhema 1841, ā, i taua rā anō ka mārenatia e ia a James Heberley rāua ko Te Wai.

I pau te whanaketanga o Hākopa Hēperi i Tōtaranui (Queen Charlotte Sound), kātahi nō tana taitāhaetanga ka neke a ia ki Pōneke, ā, i tīmata mai tana mahi mau whao i reira. Ko te āhua nei nāna anō a ia i ako ki te whakairo nō te mea kāore he kaiwhakairo o Te Āti Awa i reira e mahi ana. I waihangatia e ia tētahi momo whakairo kāore e ngaro i te tangata nā tōna ringa taua mahi. E āhua rite ana taua momo whakairo ki ngā whaowhaonga o mua tata atu o Te Āti Awa me ērā o Rotorua o taua wā; heoti, e ai ki ngā kōrero, kāore a ia i uru atu ki tētahi o ngā whare wānanga whakairo o aua iwi rā.

Nō te tau 1874 ka neke a Hēperi ki Hūpēnui (Greytown), ā, i tūtaki a ia ki a Annie Sarah McLachlan i reira. Nō te 30 o Ākuhata 1877 ka mārenatia rāua i reira. I whānau ā rāua tamariki tokotoru tuatahi ki Hūpēnui, ā, nō muri i te hūnukutanga o te whānau ki Pōneke ka whānau mai anō ētahi tamariki tokorima te maha. Nō muri i te matenga o tō rāua pāpā, o Hōhepa (Joseph) i te tau 1889, ka haere ake ngā irāmutu tokorua a Hākopa, a Tāmati (Thomas) rāua ko Hāpata (Herbert), ki tō rāua matua kēkē me tōna whānau noho ai. Kāore i roa rawa kua pūkenga ngātahi rāua ki te whakairo i raro i ngā tohutohu a Hākopa. Nō muri mai ka whakairotia e Hāpata te wharenui, a Whatu Tamainupō, mō Ngāti Whātua ki Riverhead, e pātata atu rā ki Ākarana; nō te tau 1911, i kō tata mai i Rotorua a ia ka aituātia, mate tonu atu. Ka haere nā te wā ka riro i a Tāmati te mahi kaiwhakairo Māori i te Whare Taonga o Aotearoa i Pōneke, ā mate noa a ia i te tau 1937. Nāna te nuinga o ngā whakairo kei ētahi o ngā whare pupuri taonga o Aotearoa nei e tohu ana.

He tauira ririki, he tauira whakapaipai nō ngā taonga o mua, ētahi o ngā whakaputanga whakairo a Hākopa Hēperi, ā, he mea wairua hihiko pēnei i te tokotoko, i te paepae me te kōpari, ētahi anō o āna whakairotanga. Kāore tōna īngoa e rangona ana i roto i ngā mahi whakairo nunui ā-iwi i te motu whānui. Ko te āhua nei i taka katoa atu tana kaha ki raro i te rangatiratanga o te ao toi Pākehā, ēngari, he tino ririki rawa atu te whai wāhitanga atu o tōna whānau Māori me ōna hoa ki taua ao. Ko te mātāmua tonu o āna kaioha ko te kāwana rāua ko tana hoa wahine, ko Rōre rāua ko Reiri Ranfurly; ko ētahi anō o ngā kaioha whakarae, ko ngā kaikohi taonga iti Māori pērā i a Alexander Turnbull rāua ko Te Pura (Walter Buller), āpiti atu ki ngā kaitōrangapū rā ki a Te Hētana (Richard Seddon) rātou ko Rāpata Taute (Robert Stout), ko Julius Vogel, ko Te Waari (Joseph Ward) mā; me ngā tari kāwanatanga e kōmihana taonga ana hei hoatu ki ngā manuhiri rongonui. Nā Hēperi te nuinga o ngā taonga i tukua ki te Tiuka o Cornwall, o York rāua ko tana hoa rangatira i whakairo, i tā rāua toronga mai o 1901 i Aotearoa nei; ā, pērā anō te pātaka whakairo whakatarapī me te kōpare o te reta whakanui i whakanakotia ki te kōura me te hiriwa, nā Te Hētana i tuku mō te taha ki ngā iwi o Aotearoa ki a Kīngi Eruera Te Tuawhitu, i te wā o tana koroneihana i te tau 1902.

Kāore i pērā rawa te whai taonga a Hēperi. Kāore i te mōhiotia te utu i utua ki a ia mō āna kōmihana. Hāunga tana mahi whakairo, he mahi anō āna i tua atu i tēnei, ēngari, he rangirua ngā kōrero mō aua mahi. Nō te 28 o Hune 1906 ka mate mai a ia i Pōneke, ā, i nehua ki te urupā o Karori. I mate anō a Annie Heberley i Pōneke i te tau 1920.

I tua atu i ōna uri ake, kāore a Hākopa Hēperi e mōhiotia whānuitia ana he kaiwhakairo nō te iwi o Te Āti Awa. Ko te mahi hira i rite i āna mahi toi ko te whakaatu mai i te tāhuhu kōrero o tēnei whenua i te wā e pakari haere ana a Aotearoa hei iwi kotahi, ā, e kimi ana i tētahi tuakiritanga motuhake mō rātou. Me mihi tonu ki a ia mō tana mātau me te tūranga teitei o āna mahi toi i waenga i te hunga kātipa. Nā ēnei mahi āna i tangohia ai te whakairo Māori hei tohu mana whakahirahira mō te whenua hou nei, ā, hei takoha tika hei tuku i roto i te ao tōrangapū, i te ao tākaro me ngā mahi ā-iwi i konei, i tāwāhi ngātahi rānei.

Me pēnei te tohu i te whārangi:

Roger Neich. 'Heberley, Jacob William', Dictionary of New Zealand Biography, first published in 1993, updated o Āpereira, 2015. Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, https://teara.govt.nz/mi/biographies/2h26/heberley-jacob-william (accessed 19 April 2024)