Ngāti Apa

Ngāpiki Hākaraia, 1888–1969


I te tīmatanga, ka whai a Ngāpiki Hākaraia i ngā tohutohu a Tahupōtiki Wiremu Rātana. Heoi, nā tana whakahē ki ētahi ō ngā akoako a Rātana, ka wehe atu a ia. Ka neke rātou ko tana tāne tuarua a Hoani Hākaraia o Ngā Rauru, ki Kai-Iwi, ki reira whakatū ai i tōna hāhi, Te Māramatanga.

Maata Te Reo Hura, 1904–1991


Ko Maata Te Reo Hura tētahi o ngā tamariki a Tahupōtiki Wiremu Rātana. Mai anō i tōna tīmatanga, i roto a Maata i ngā whakahaere a te hāhi Rātana. Nō tana ekenga hei perehitini tuawhā o te hāhi i te tau 1967, ka kaha ake ngā here i waenganui i te hāhi Rātana me te Kīngitanga.

Puhi-o-Aotea Rātahi, 1898/1899?–1966


Ko Puhi-o-Aotea Rātahi te perehitini tuatoru o te hāhi Rātana. I kaha a ia ki te tautoko i te mātauranga hei huarahi ki te oranga.

Haami Tokouru Rātana, 1894–1944


Ko Haami Tokouru Rātana (ko Toko rānei) te mātāmua o ngā tamariki tokowhitu a Tahupōtiki Wiremu Rātana. Koia te kaiārahi o te peka tōrangapū o te hāhi. Nō te tau 1943 ka eke a ia hei mema paremata mō te tūru Māori o te tai hauāuru.

Tahupōtiki Wiremu Rātana, 1873–1939


I te tau 1918, ka tau ki a Tahupōtiki Wiremu Rātana ētahi whakakitenga. Nō muri, ka tū a ia hei kaiwhakaora, hei kaihanga whakapono. Nō te piki haere o tana hāhi i ngā tau tōmua o te tekau tau atu i 1930, ka ruruku a ia ki te ao tōrangapū, ka tūhono atu ki te rōpū Reipa.

Ātareta Kāwana Rōpiha Mere Rikiriki, 1855/56?–1926


I ngā tau tōmua o te rau tau 1900, ka tū te whakapono a Mere Rikiriki ki Parewanui; kīia ai, ko Te Hāhi o Te Wairua Tapu. Hau ana te rongo mō ngā mahi poropiti a Mere. Nāna i whakaoho te wairua o ētahi atu o Ngāti Apa, pēnei i a Tahupōtiki Wiremu Rātana.




Ngā Haurongo

Whakaahua, Rauemi

Te Kōrero


Kei tēnei kōrero

 


He kōrero anō mō...
Ngā Tāngata Māori o Aotearoa

 



Hōpara i Te Ara
English Maori